This post is also available in: English
Prema riječima Kovačevića, Agencija se našla u “nezgodnom položaju” nakon što je Sud BiH počeo primjenjivati anonimizaciju dokumenata.
“Agencija uspješno postupa po prigovorima građana, uspješno vrši nadzore, ali mi ne možemo određivati koje će informacije kome dati Sud”, kaže Kovačević.
Sud BiH je u martu prošle godine objavio izmjene i dopune Pravilnika o ostvarivanju pristupa informacijama pod kontrolom Suda i u saradnji sa zajednicom. Prema Pravilniku, umjesto imena i prezimena u sudskim dokumentima, uključujući i drugostepene presude, navode se inicijali, a novinarima se sa suđenja izdaje desetominutni snimak.
Novinari mogu, uz poseban zahtjev koji se upućuje prije suđenja, zatražiti cjelokupan snimak, ali Sud BiH vrlo rijetko odobri takav zahtjev i, najčešće bez obrazloženja, ne dadne kompletan snimak suđenja. Desetominutni snimak, smatraju novinari, nije dovoljan da se napravi objektivan i profesionalan prilog.
“Odluke Agencije su konačne i mogu biti samo predmet sudskog preispitivanja. Tužilaštvo BiH je moglo iskoristiti pravni lijek, i kamo sreće da je pokrenulo upravni spor pred Sudom BiH i da se to na taj način riješilo. Oni su prihvatili rješenje onako kako smo ga mi obrazložili”, kaže Kovačević.
Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH navodi kako su od državnih pravosudnih institucija najprije zatražili obrazloženje zbog čega se cjelokupne optužnice i presude objavljuju na službenim internet stranicama ovih institucija.
Prema Kovačeviću, iz pravosudnih institucija su dali obrazloženje pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama, Zakon o krivičnom postupku i Uputstvo Vijeća ministara.
“Agencija za zaštitu ličnih podataka je utvrdila da to nije dovoljan pravni osnov za obradu ličnih podataka na takav način”, obrazlaže Kovačević.
On kaže da se Sud BiH za razliku od Tužilaštva BiH, u obrazloženju zašto je tada objavljivao cjelokupne presude, pozvao i na sudsku praksu.
“U tom smo kontekstu Sudu i spomenuli tu anonimizaciju. Dakle, mi smo govorili o anonimizaciji samo kao o dijelu sudske prakse i to nije ništa novo”, smatra Kovačević.
Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH naglašava kako se u rješenju koje su uputili Tužilaštvu BiH anonimizacija spominje uopćeno.
“Mišljenje poslano Sudu i rješenje poslano Tužilaštvu su na neki način identična, ali postoji odstupanje u vezi sa anonimizacijom. Kod Tužilaštva se i ne spominje anonimizacija, za razliku od Suda, jer se Tužilaštvo nije ni pozvalo na sudsku praksu”, objašnjava Kovačević.
U razgovoru s Kovačevićem, BIRN saznaje kako princip 8. Vijeća Evrope ne podržava anonimizaciju predmeta koji su od javne važnosti, u šta spadaju slučajevi ratnih zločina.
“Taj princip podrazumijeva da se može pristupiti dokumentima suda kada javni interes nadjača pravo na privatnost”, kaže Kovačević. On se slaže da su ratni zločini upravo javna stvar i da bi se tim dokumentima trebalo uvijek moći pristupiti.
Kovačević također kaže da se mišljenje i rješenje odnose samo na presude i optužnice objavljene na službenim internet stranicama, te da bi se, prema individualnim zahtjevima, optužnice i presude trebale moći dobiti.
Tužilaštvo BiH ne daje optužnice, ni na individualni zahtjev novinara.
“Ponavljam da Agencija podržava anonimizaciju sudskih presuda, a u vezi sa sudskom praksom koju su oni naveli. Ako su u pitanju ratni zločini, onda se neće izvršiti anonimizacija, jer to nije u skladu s našom preporukom”, smatra Kovačević.
Prema njegovim riječima, rješenje poslano Tužilaštvu BiH i mišljenje poslano Sudu BiH ni na koji način ne dovode u pitanje Zakon o slobodi pristupa informacijama.
“Javni organi su dužni da zaprime zahtjev i da ga na profesionalan način razmotre i uzmu sve razloge za i protiv, i tako imaju mogućnost da daju kompletnu informaciju ili određen dio dokumenta, što zavisi od predmeta do predmeta”, dodaje Kovačević.
