Ponedjeljak, 13 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Smatram da Krajišnik ne bi trebao biti pušten u ovom trenutku. Iako postoje dokazi da je rehabilitovan i da je mogućnost da počini novi zločin mala, on je osuđen za jako teške zločine, među kojima je kampanja protjerivanja nesrpskog stanovništva u BiH”, navodi se u odluci predsjednika Tribunala u Haagu.

Sudija Meron je u odluci istakao da su zločini za koje je Krajišnik osuđen “neki od najgorih u hostoriji čovječanstva”.

U odluci Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju je navedeno da su osuđenici uglavnom do sada puštani na prijevremenu slobodu tek nakon odsluženja dvije trećine kazne, što će u Krajišnikovom slučaju biti tek u augustu 2013. godine.

Krajišnik, nekadašnji predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS), u Velikoj Britaniji izdržava 20-godišnju kaznu zatvora na koju je osuđen zbog zločina protiv čovječnosti.

On je u martu 2009. proglašen odgovornim za deportacije i prisilno premještanje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u više općina u BiH u periodu od aprila do decembra 1992. godine.

U izvještaju vlasti Velike Britanije – zemlje u kojoj služi kaznu – navedeno je da je ponašanje Krajišnika u zatvoru bilo “za svaku pohvalu”, te da je pokazao “da je spreman za rehabilitaciju”.

U izdržavanje kazne uračunava mu se vrijeme koje je proveo u pritvoru od aprila 2000. godine, kada je uhapšen i izručen Haškom tribunalu.

Krajišnik je već tražio da bude pušten na slobodu 2010. i 2011. godine – kada je, prema britanskim zakonima, imao pravo na to s obzirom da je odslužio polovinu kazne – ali je odbijen odlukom Haškog suda.

D.Dž.
Najčitanije
Saznajte više
Ilustracija. Foto: Pixabay
Nove mobilne prevare u BiH stižu i s Filipina: Upozorenje građanima
Raširena pojava takozvanih phishing poruka otvorila je pitanje zaštite građana od online prevara, a sagovornici Detektora ističu da je ključno da se ne reaguje impulsivno na poruke koje traže hitnu akciju, unos lozinke, podatke s kartice ili otvaranje linka.
Sutra obilježavanje 33. godišnjice zločina na srebreničkom školskom igralištu
Tri decenije nakon što je od granata s položaja Vojske Republike Srpske na školskom igralištu u Srebrenici ubijeno više od 70 i ranjano oko 100 osoba, Memorijalni centar Srebrenica organizuje konferenciju posvećenu utvrđivanju činjenica, odgovornosti i kulturi sjećanja na zločin za koji do danas niko nije odgovarao.
Počelo suđenje Debevcu, Mehmedagiću i Pijuku