Srijeda, 17 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Smatram da Krajišnik ne bi trebao biti pušten u ovom trenutku. Iako postoje dokazi da je rehabilitovan i da je mogućnost da počini novi zločin mala, on je osuđen za jako teške zločine, među kojima je kampanja protjerivanja nesrpskog stanovništva u BiH”, navodi se u odluci predsjednika Tribunala u Haagu.

Sudija Meron je u odluci istakao da su zločini za koje je Krajišnik osuđen “neki od najgorih u hostoriji čovječanstva”.

U odluci Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju je navedeno da su osuđenici uglavnom do sada puštani na prijevremenu slobodu tek nakon odsluženja dvije trećine kazne, što će u Krajišnikovom slučaju biti tek u augustu 2013. godine.

Krajišnik, nekadašnji predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS), u Velikoj Britaniji izdržava 20-godišnju kaznu zatvora na koju je osuđen zbog zločina protiv čovječnosti.

On je u martu 2009. proglašen odgovornim za deportacije i prisilno premještanje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u više općina u BiH u periodu od aprila do decembra 1992. godine.

U izvještaju vlasti Velike Britanije – zemlje u kojoj služi kaznu – navedeno je da je ponašanje Krajišnika u zatvoru bilo “za svaku pohvalu”, te da je pokazao “da je spreman za rehabilitaciju”.

U izdržavanje kazne uračunava mu se vrijeme koje je proveo u pritvoru od aprila 2000. godine, kada je uhapšen i izručen Haškom tribunalu.

Krajišnik je već tražio da bude pušten na slobodu 2010. i 2011. godine – kada je, prema britanskim zakonima, imao pravo na to s obzirom da je odslužio polovinu kazne – ali je odbijen odlukom Haškog suda.

D.Dž.
Najčitanije
Saznajte više
VSTV odbio kao neosnovane tri pritužbe na prijavu imovine sudija i tužilaca
Odjel za provođenje postupka po izvještajima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) zaprimio je tri pritužbe na izvještaje o imovini nosilaca pravosudnih funkcija, koje su ocijenjene kao neosnovane, potvrđeno je za Detektor iz ove institucije.
Zatražene korekcije novog nacrta Zakona o VSTV-u
Nacrt Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) predvidio je mogućnost pokretanja upravnog postupka na informaciju o provedenoj provjeri s negativnim ishodom. Na sjednici Vijeća članovi se nisu mogli usaglasiti da li je potrebno informaciju zvati odlukom smatrajući da time Odjel za postupanje po izvještajima dobija drugi status, dok su pozdravili odredbe kojima se ne širi krug lica za provjeru imovine.
Lučić i ostali: Konobari skupljali račune za ministra
U januaru završne riječi na ponovljenom suđenju advokatici Vasviji Vidović