Poboljšati položaj žrtava seksualnog nasilja

 
Saliha Đuderija, pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, kazala je da je svrha konferencije osmišljavanje pravnog mehanizma koji bi djelovao na nivou BiH a regulisao bi sva prava žrtava seksualnog nasilja, od zdravstvene skrbi do pristupa pravdi.

“U jednom dijelu ima poboljšanja, ali kada govorimo o ukupnom položaju i potrebama žrtava, naročito u pogledu resocijalizacije, rehabilitacije i obeštećenja, do sada nismo promijenili stanje. U BiH postoje dobre prakse, ali prvenstveno se govori o nevladinim projektima, dok vladin sektor nekako nije uzeo taj sistem koji se u svijetu primjenjuje kada je u pitanju podrška žrtvama ovog oblika nasilja”, rekla je Đuderija.

Đuderija je pojasnila da je u BiH veliki problem neujednačenost zakona o pravima žrtava rata koji postoje na nivou kantona ili entiteta, te je stoga ključno da se usvoji “nediskriminatorni mehanizam”.

“Kod nas, čim promijenite prebivalište ili boravište i pokušate da ostvarite neko pravo, to teško ide, jer vas to pravo ne prati u svim nivoima BiH ili ga čak nikako ne možete ostvariti kada idete iz jednog dijela BiH u drugi, iz Republike Srpske (RS) u Federaciju BiH (FBiH) ili obratno. Također, postoji sušinska razlika između kvalitete i obima usluga između kantona u FBiH, jer je ovaj dio u nadležnosti lokalnih nivoa vlasti, odnosno kantona”, pojasnila je Đuderija.

Enisa Salčinović, predstavnica žrtava seksualnog nasilja u ratu i članica Saveza logoraša BiH, kazala je da je sretna što se konačno, 20 godina od početka rata u BiH, zalažu za sistem pomoći na državnom nivou, naglasivši da je već sada, u odnosu na prethodne godine, poboljšan status žrtava seksualnog zlostavljanja.

“Program pomoći mnogo nam znači jer donosi sigurnost ženama, nama koje smo preživjele seksualno nasilje u ratu. Davanjem reparacije poboljšao bi se status žene”, istakla je Salčinović, pojasnivši da se žene sada daleko bolje osjećaju nego kada su započela suđenja.

Salčinović je naglasila da žene žrtve sada imaju bolju psihičku, pravnu i medicinsku pomoć u odnosu na prije deset godina.

Uz članice udruženja iz BiH, konferenciji su prisustvovali gosti iz Srbije, Hrvatske i Kosova, kao i međunarodnih ženskih organizacija.

Nuzhat Eshat, direktorica UNFPA-e za BiH, poručila je da se nada kako će razmjenom iskustava između zemalja regiona doći do osmišljavanja “najboljih rješenja za dignitet i ljudska prava žrtava”.

Jedini način da zemlje regiona izgrade potpuno demokratsko društvo, prema riječima Madeleine Rees, generalne sekretarice Međunarodne lige žena za mir i slobodu, jeste poboljšanje položaja žena, a posebno žrtava nasilja.

Na konferenciji je istaknut značaj procesuiranja svih predmeta zločina ratnog silovanja i zlostavljanja, te je pokrenuta inicijativa osnivanja regionalnog mehanizma koji bi povezivao udruženja što rade sa ženama žrtvama rata.

Jasmina Murić iz Ureda za rodnu ravnopravnost Republike Srbije podržala je ovu ideju.

“Mislim da je uspostavljanjem regionalnih inicijativa mnogo lakše doći do pravde, koja je neophodna da bismo svi skupa mogli da nastavimo da živimo i krenemo dalje u procese evropskih integracija”, dodala je Murić.