This post is also available in: English
Aškraba je proglašen krivim za nezakonito zatvaranje, pomaganje u ubistvima i odvođenje na prinudni rad civila bošnjačke nacionalnosti sa područja Kalinovika i Foče zatočenih u logoru “Barutni magacin”.
Drugostepenom presudom je utvrđeno da je Aškraba, tadašnji pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), ove zločine počinio u julu i avgustu 1992. godine kao komandir straže koji je upravljao logorom.
Apelaciono vijeće je zaključilo da je Aškraba u više navrata predao civile iz logora izvjesnom Peri Elezu ili drugim nepoznatim licima, a u službenoj evidenciji netačno naveo da su upućeni u Kazneno-popravni zavod (KPZ) u Foči.
Iz “Barutnog magacina” je, kako je navedeno u presudi, izvedeno više od 80 civila, koji su kasnije ubijeni na nekoliko lokacija, a neki se još vode kao nestali.
“Aškraba je omogućio ulazak u logor Peri Elezu i rekao stražarima da se sklone, čime je pomogao u ubistvima. Vijeće nije našlo da je optuženi znao da će izvedeni biti ubijeni. Ranije se dešavalo da zatočeni muškarci budu odvedeni na prinudne radove”, obrazložila je Azra Miletić, predsjedavajuća Apelacionog vijeća.
Aškraba je proglašen krivim za izvođenje četiri civila koji su odvedeni na borbenu liniju kako bi iskopavali tijela srpskih vojnika, dok je prema dvjema tačkama optužnice oslobođen odgovornosti za izvođenje tri civila, koji su kasnije nestali.
“Apelaciono vijeće nije prihvatilo pravnu kvalifikaciju iz optužnice – zločin protiv čovječnosti – jer iako je postojao širok i sistematičan napad, Tužilaštvo nije dokazalo da su radnje optuženog bile dio tog napada”, kazala je Miletić.
Apelaciono vijeće je Aškrabu proglasilo krivim po Krivičnom zakonu bivše Jugoslavije, a ne prema Krivičnom zakonu BiH, po kojem je bio optužen, jer je ocijenilo da taj zakon u ovom slučaju nije blaži po počinioca. Sud BiH u najvećem broju slučajeva primjenjuje Krivični zakon BiH iz 2003. godine, a ovo je treća presuda za ratne zločine u kojem je primijenjen zakon bivše države.
Aškrabi, koji se branio sa slobode, Apelaciono vijeće odredilo je pritvor. U kaznu će mu biti uračunate dvije godine i dva mjeseca, koliko je ranije proveo u pritvoru.
Prvostepenom presudom iz decembra 2009. godine Aškraba je bio oslobođen krivice. Nakon ulaganja žalbe Tužilaštva BiH, Apelaciono vijeće je presudu ukinulo i odredilo ponovno održavanje suđenja.
Sa Aškrabom su bili optuženi i Ratko Bundalo i Neđo Zeljaja, koji su pravosnažno osuđeni na 22, odnosno 15 godina zatvora za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Kalinovika.
S obzirom da je Aškraba prvostepenom presudom bio oslobođen, a da je u žalbenom postupku proglašen krivim, optuženi ima mogućnost da podnese žalbu Trećestepenom vijeću Suda BiH.
