This post is also available in:
Jedan od ciljeva konferencije, koju organizuje Haški tribunal, jeste i da vodeći predstavnici akademske zajednice, pravosuđa, te država i civilnog društva, istraže potencijal djelovanja Tribunala na oblikovanje globalne pravde u budućnosti i unapređenje ljudskih prava.
Otvarajući konferenciju, Patrick Robinson, predsjednik Haškog tribunala, osvrnuo se na nedavno preminulog sudiju Antonija Cassesea, podsjećajući na njegov doprinos razvoju međunarodnih sudskih praksi, te posebno međunarodnih krivičnih sudova za ratne zločine u Ruandi, Sijera Leoneu, Kambodži i Libanu.
U uvodnim govorima obratili su se i predstavnici zemalja donatora koje podržavaju rad Tribunala. Jean-Marc Hoscheit, ambasador Luksemburga u Holandiji, naglasio je važnost naslijeđa Tribunala za ostvarenje mira na Balkanu.
“Tribunal je ustanovio da ne može doći do mira dok prije toga ne dođe do ostvarivanja pravde. Presedanom ovog suda u suđenju predsjedniku jedne države poslata je poruka da niko ne može izbjeći suočavanje s pravdom”, rekao je on.
O važnosti i doprinosu Tribunala su u uvodnim riječima govorili i Philippe Brandt, ministar-savjetnik Ambasade Švicarske u Holandiji, te Alison Cole, pravna savjetnica za međunarodno pravo Otvorenog društva Inicijativa za pravdu, koja je posebno naglasila važnost rada i odluka Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) kada je u pitanju tretiranje seksualnog mučenja i silovanja kao djela ratnog zločina.
Učesnici dvodnevne konferencije će se u okviru četiri panela baviti pitanjima uticaja pravno relevantne prakse Tribunala na razješavanje običajnog međunarodnog humanitarnog prava, uticaja na budućnost globalne pravde, unapređenju i ostvarivanju ljudskih prava, interakcije procedure anglosaksonskog i kontinentalnog prava u radu Tribunala, te pravnog doprinosa Tribunala pojašnjenju najtežih zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.
