Selimović i ostali: Bez vidljivih povreda

u žalili da su maltretirani, te da na njima nije primijetio povrede.

“Meni se zarobljenici nisu žalili, mene su samo pitali kada će razmjena. Na zarobljenicima nisam primijetio znakove maltretiranja i tuče”, kazao je Šuhret Fazlić, svjedočeći u korist optuženih Mehure Selimovića i Adila Ružnića.

Uz Selimovića i Ružnića, Tužilaštvo BiH tereti i Emira Mustafića za pomaganje i podstrekavanje zatvaranja vojnika i civila srpske nacionalnosti u zatočeničke objekte u Bihaću, Cazinu i Bosanskom Petrovcu u periodu od 1994. do 1996. godine.

Selimović, Ružnić i Mustafić, prema navodima optužnice, tokom ispitivanja su fizički maltretirali zarobljenike u tim objektima.  

Tužilaštvo smatra da je Selimović bio referent za kontraobavještajne poslove, referent operativca i zamjenik načelnika Odjeljenja službe vojne bezbjednosti Petog korpusa ABiH, Ružnić pomoćnik komandanta za poslove bezbjednosti i referent operativca istog odjeljenja, dok je Mustafić bio pripadnik Vojne policije Petog korpusa.

Svjedok Fazlić je kazao da je razmjeni zarobljenika nekoliko puta prisustovao i optuženi Selimović, te da je on tom prilikom obavljao obavještajne poslove i da nije imao nikakvog kontakta sa zarobljenicima.

“Ja sam vodio glavnu riječ o razmjeni i bio autor naredbi za razmjenu. Kada dođe do razmjene, nema više priče sa zarobljenicima. Nije mogao Selimović ništa sa njima pričati”, kazao je Fazlić.

Fazlić se prisjetio da je razmjeni srpskih zarobljenika za pripadnike Petog korpusa 11. marta 1995. prisustovao i Selimović.

“Tog dana Selimovićev zadatak je bio da stoji sa strane i posmatra. Bilo mi je bitno da je tu – da ne razmišljam i o kontraobavještajnom zadatku. Sjećam se da je bio mukotrpan tok pregovora za tu razmjenu. Ta djeca (pripadnici Petog korpusa) izgledali su zapušteno i mršavo. (…) Tada su razmijenjena tri mrtva pripadnika ABiH i 31 zarobljenik”, prisjetio se Fazlić.

Svjedok je odgovarajući na unakrsna pitanja Dubravka Čampare, tužioca Tužilaštva BiH, kazao da mu nije poznato da su srpski zarobljnici tokom transporta do mjesta razmjene zadobili povrede.

“Nije mi poznato da su zadobili povrede, naprotiv, oni su pomagali našima da pređu na drugu stranu”, rekao je Fazlić.

Slavko Lipić, drugi svjedok Odbrane na ovom ročištu i nekadašnji vozač Odjeljenja za moral u komandi Petog korpusa ABiH, rekao je tokom svjedočenja da je 1993. i 1994. vozio optuženog Selimovića i svjedoka Fazlića “na sastanke za razmjenu zarobljenika”, ali da on tim sastancima nije prisustvovao.   

Esad Bajramović, nekadašnji rukovodilac Komisije za traženje nestalih za Bosansku krajinu i treći svjedok Odbrane na ovom ročištu, kazao je da je veći broj ekshumacija na području Krajine obavljen na osnovu informacija koje je od ratnih zarobljenika prikupila Služba bezbjednosti Petog korpusa ABiH.

“Ekshumirano je oko 4000 tijela od 1995 do 2010. godine, a 2000 tijela na osnovu informacija Službe. Da nije bilo tih podataka, ti ljudi bi još uvijek bili u zemlji”, rekao je Bajramović.   

Nastavak suđenja zakazan je za 1. juni ove godine.

A.S.