This post is also available in:
Savez logoraša BiH je uz podršku UNDP-a 2009. godine počeo izradu baze podataka o žrtvama tortura u logorima u BiH i jačanje lokalnih i kantonalnih organizacija logoraša kroz umrežavanje i međusobno pomaganje u obavljanju tog posla.
Do sada je digitalizirano oko 10 posto od ukupnog broja dosjea koje Savez logoraša ima u svojoj arhivi.
Projekat je predstavljen članovima Saveza logoraša s područja Zeničko-dobojskog kantona, kao i predstavnicima tamošnjeg tužilaštva i policije, kojima bi jedinstvena baza podataka mogla značajno pomoći u budućim istragama ratnih zločina.
Samir Pojskić, predsjednik zeničkog Udruženja logoraša, pojasnio je da dosjei logoraša, između ostalog, sadrže osnovne identifikacijske podatke, informacije o periodu prije odvođenja u logor, oblike kršenja ljudskih prava, imena izvršilaca i druge podatke iz perioda zatočenja.
“Naši logoraši su bili zatočeni u više od 100 logora, naša arhiva čuva stravična i potresna svjedočenja, i zato smatramo da projekat digitalizacije pruža mogućnost naučnoistraživačkog rada koji bi doprinio institucionalnom rješavanju statusa ove populacije dostojnog žrtve koju su podnijeli, procesuiranju ratnih zločina i prestanku manipulisanja podacima”, kazao je Pojskić.
Arhivu Saveza logoraša BiH, kako je kazao predsjednik Murat Tahirović, uveliko je koristio Haški tribunal, a nešto manje domaće pravosuđe, a informacije koje se tu nalaze, prema njegovim riječima, u 90 posto slučajeva su doprinijele dokazivanju brojnih ratnih zločina. Ipak, kako je kazao Tahirović, Savez logoraša još uvijek nema podršku lokalnih vlasti.
“Još uvijek ne postoji zakon o žrtvama torture, što govori u prilog ovoj tvrdnji. Savez logoraša nema materijalne mogućnosti, ali nastojimo spasiti arhivu od propadanja jer je za žrtve važno da se ne zaboravi”, rekao je Tahirović.
UNDP je 2009. i 2010. godine, u okviru realizacije projekta “Tranzicijska pravda”, podržao izradu baze podataka o žrtvama tortura u logorima.
