Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

 

Adamović je kazao da je bio zamjenik komandanta za informisanje i vjerska pitanja Ključkog bataljona, te da je 1. juna 1992. prisustvovao raspravi o formiranju Komande odbrane grada u Skupštini opštine Ključ.

 

“Varijanta je bila da komandant bude Branko Ribić ili ja. Kroz raspravu je ostalo neriješeno pitanje ko će biti u Komandi odbrane grada. Narednog dana je došla informacija da se odustaje od formiranja Komande odbrane grada, te je donesena odluka o formiranju 17. lake pješadijske brigade”, rekao je drugooptuženi Adamović.

 

Prema optužnici, Adamović, nekadašnji komandant odbrane grada Ključa i zamjenik komandanta Ključkog bataljona Teritorijalne odbrane (TO), i Boško Lukić, nekadašnji komandant Štaba TO-a, terete se za organizovanje i izvođenje širokog i sistematičnog napada na području Ključa, nezakonita hapšenja, zlostavljanje i ubistva bošnjačkog i hrvatskog stanovništva od kraja maja do sredine augusta 1992. godine.

“Nisam učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu”, rekao je Adamović.
Adamović je kazao da je krajem 1993. ili početkom 1994. potpisao pristupnicu da postane član Srpske demokratske stranke (SDS), te da je pristupnicu, u kojoj piše da je pristupio SDS-u početkom 1992., vidio tek nakon što je uhapšen 2008. godine.

Optuženi je kazao kako nije bio član Kriznog štaba općine Ključ.

Adamović je rekao da bataljon kojem je pripadao nije učestvovao u artiljerijskim napadima na naselja Pudin Han i Velagići, u kojima je život izgubilo najmanje 12 civila, te da mu nije poznato da je najmanje 1.161 civil iz Ključa odveden u logor na Manjači, gdje je veći broj zarobljenika podlegao od udaraca.

Prema njegovom iskazu, Ključki bataljon je 30. juna 1992. “zaposjeo” naselja Velagići, Krasulje i Ramići, gdje je bila smještena komanda.

Prema optužnici, muškarci Bošnjaci iz sela Velagići su 1. juna 1992. pozvani na policijski punkt, da bi iste večeri najmanje 78 civila bilo strijeljano.

“Poznata su mi ta ubistva u selu Velagići. Pripadnici bataljona u kojem sam bio nisu počinili ta ubistva. (…) Bataljon u tom rejonu je časno i pošteno obavljao zadatke. Tvrdim da od bataljona niko nije stradao”, rekao je Adamović.

Nastavak suđenja zakazan je za 1. decembar ove godine kada je planirano unakrsno ispitivanje Adamovića.

A.J.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.