Lokalno pravosuđe – Jurišić: Novo suđenje puno neizvjesnosti

Srbijansko tužilaštvo će tek odlučiti u kojem od tri kolosijeka će se odvijati nastavak suđenja pred novim Sudskim vijećem. Tužilac do okončanja glavnog pretresa može mijenjati, proširivati ili čak odustati od optužnice, ali Jurišićeva Odbrana ne vjeruje da će do toga doći.

“Ubijeđen sam da će iza odluke tužioca stajati nešto što nije pravo. Šta god da odluči to će biti pokušaj da sanira posljedice koje je do sada taj postupak imao ili da jednostavno vatru prebaci u drugo dvorište. Mi smo uvijek spremni za pravnu bitku, jer tu ili imate ili nemate argumente, a mi ih imamo”, kazao je Đorđe Dozet, branilac Ilije Jurišića.

Apelacioni sud u Beogradu je 11. oktobra ukinuo prvostepenu presudu kojom je Ilija Jurišić osuđen na 12 godina zatvora zbog toga što je, kao dežurni starješina u Operativnom štabu Centra službi bezbjednosti (CSB) Tuzla, “neposredno” izdao naredbu za napad na kolonu Jugoslovenske narodne armije (JNA) koja se povlačila iz grada 15. maja 1992. godine.

Tom prilikom, smatra beogradsko tužilaštvo, ubijen je najmanje 51 i ranjeno oko 50 pripadnika JNA, dok je uništen veći broj vojnih i sanitetskih vozila.

Nakon presude iz septembra 2009. godine, Tužilaštvo i Odbrana su podnijeli žalbe, tražeći veću kaznu, odnosno oslobađanje. Apelacioni sud je ukinuo presudu i odredio održavanje ponovnog suđenja. Jurišić je nakon objavljivanja ove odluke pušten na slobodu, te se vratio u Tuzlu.

“Ne smijem biti žrtveno janje kao do sada. Kad se oporavim počet ću raditi na pribavljanju odgovora na pitanja koje je Apelacioni sud uočio i čvršćih dokaza koji će još više poljuljati optužnicu i presudu prvostepenog suda”, kazao je Jurišić za Justice Report.

Jurišić je uhapšen 14. maja 2007. godine na beogradskom aerodromu “Nikola Tesla”, po međunarodnoj potjernici. Suđenje mu je počelo u februaru 2008. godine, nakon što se izjasnio da nije kriv. Brojne nevladine organizacije u BiH i regionu su isticale da optužnica i cijelo prvostepeno suđenje Jurišiću imaju “političku pozadinu”, te da bi se proces protiv njega trebao voditi u BiH, čiji je državljanin.

Odmah po puštanju Jurišića iz beogradskog pritvora Fond za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda je izdao saopštenje u kojem ukazuje na “bezbroj propusta” prvostepenog suda.

U saopštenju stoji da je prvostepeno vijeće, između ostalog, odbilo prijedlog Odbrane da sasluša svjedoke koji su imali saznanja o aktivnostima i ovlaštenjima optuženog Jurišića, “čime je odustao od svog najvažnijeg zadatka – da potpuno utvrdi činjenično stanje i odgovornost optuženog”.

“Prema našem mišljenju glavni propust je bio što je Sud bez adekvatnog obrazloženja odbio da sasluša te svjedoke. Taj propust je ispravio Apelacioni sud”, kazala je Mirjana Lazić, posmatrač FHP-a.

Imajući u vidu da nadležni organi Republike Srbije nemaju mogućnost da na novom suđenju osiguraju prisustvo optuženog Jurišića, FHP mu, kako su naveli u saopštenju, preporučuje da se odazove pozivu novog vijeća i učestvuje u suđenju, što on i namjerava učiniti.

“Ništa mi ne smeta gdje ću biti procesuiran, jer se istine ne bojim. Ono čega se plašim jeste da li će ona biti ispravno upotrijebljena, kako to radi savjesno pravosuđe, ili će biti zloupotrijebljena i politizirana”, dodao je.