Kličković i ostali: Bez veze s mozgom

Kličković je u spis želio uložiti pismo koje je Philip Alcock, tužilac Tužilaštva BiH, uputio njegovoj Odbrani, a u kojem ih upozorava da ne kontaktiraju zaštićenog svjedoka i ne otkrivaju njegove podatke.

Tužilaštvo i Sud su smatrali da ovaj dokument nije bitan za dokazni postupak.

“Bitno je jer je to jedan cinizam koji se provlači kroz cijeli proces. On (tužilac, op.a.) je donio taj papir na dan svjedočenja tog svjedoka i stavio ga na sto. Vrlo je neukusno. To je neprimjeren dokument”, obrazložio je optuženi.

Kada je Sud odbio da prihvati ovaj dokument, Kličković je prekinuo izvođenje dokaza kazavši da to ne želi raditi “u ovom ambijentu i okolnostima”.

“Imam još materijalnih dokaza, ali pitanje je da li vrijedi da ih ulažem? Ovdje je već sve odlučeno”, kazao je on.

Kličkovića, zajedno s Mladenom Drljačom i Jovanom Ostojićem, Tužilaštvo BiH tereti za zločine počinjene tokom 1992. godine na području Bosanske Krupe.

Prvooptuženi nije želio precizirati da li je u potpunosti odustao od izvođenja materijalnih dokaza ili samo za ovo ročište. Kada ga je Sud pitao koji je daljnji plan njegove Odbrane, kazao je da će razmisliti u narednim danima, te da “ne može ovdje plesati kako neko svira”.

“Molim vas, konsultujte se s braniocem, ovdje ulažete dokumente koji nemaju veze s mozgom”, kazao je Zoran Božić, predsjedavajući Sudskog vijeća, dodavši da će prijeći na dokaze Odbrane Mladena Drljače ukoliko prvooptuženi ne želi nastaviti s dokaznim postupkom.

“Kako nema veze s mozgom dokument koji govori o cinizmu Tužilaštva?! Onda ovaj proces nema veze s mozgom”, istakao je Kličković.

Optuženi je pak pristao da predloži svjedoke koji će biti saslušani na narednim ročištima – u utorak i srijedu, 13. i 14. oktobra 2009. godine.

Na kraju ga je Sudsko vijeće upozorilo da će “morati korigovati svoje ponašanje”.

Prije prekida ročišta Kličković je uložio još tri članka sarajevskog dnevnog lista Oslobođenje, kojima je želio pokazati da krizni štabovi nisu organi, nego “oblici djelovanja”, te da nemaju nikakvu vlast.

“Oni idu u ime institucija, ne mogu sami da odlučuju. Nemaju ni ustavno ni zakonsko uporište. (…) To su politička tijela koja djeluju do izbijanja sukoba, nakon toga preuzima ratno predsjedništvo”, kazao je optuženi.

Također je uložio dopis Vlade Srpske Republike BiH iz aprila 1992. godine kojim se Uputstvo o radu kriznih štabova povlači “jer je sukob počeo i nema potrebe za kriznim štabovima”.

Prema navodima optužnice, Kličković je, između ostalog, bio predsjednik Izvršnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS), Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva u Srpskoj opštini Bosanska Krupa.