Četvrtak, 23 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Ilija Jurišić je 28. septembra nepravosnažno osuđen na 12 godina zatvora nakon što je proglašen krivim zbog “upotrebe nedozvoljenih sredstava borbe” u maju 1992. u Tuzli nad kolonom vojnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) koja se povlačila iz grada.

Kako stoji u saopćenju Fonda za humanitarno pravo (FPH), njihova monitorka je zaključila da je Okružni sud u Beogradu odbio saslušati svjedoke odbrane koji su imali saznanja o aktivnostima Jurišića u vrijeme kada je zločin počinjen, čime je Sud, smatra FPH, “odustao od svog najvažnijeg zadatka – da potpuno utvrdi činjenično stanje i odgovornost optuženog”.

“Vijeće je odbilo da sasluša komandire policije koji su se kritičnog dana nalazili na terenu, iako su njihovi iskazi odlučujući da bi se u potpunosti utvrdilo da li je u trenutku kada je optuženi prenio naredbu napad već postojao, kako je glasila naredba, i da li je bila odbrambena”, navodi se u saopćenju.

Također su utvrdili da Sud nije saslušao Matu Zrinića, koji je ranjen u koloni, te smatraju da se njegovo nepozivanje “može dovesti u vezu sa činjenicom da je on nakon kritičnog događaja prešao iz JNA u policiju Tuzle”.

Jurišić je osuđen, kako je navedeno u presudi, jer je 15. maja 1992. godine u Tuzli, kao dežurni u Operativnom štabu Centra javne bezbjednosti (CJB), nakon prijema naredbe za napad od pretpostavljenog starješine, putem radioveze prenio naredbu za napad na kolonu koja se u tom trenutku nalazila na mjestu poznatom kao Brčanska Malta. Tom prilikom je, prema optužnici i presudi, ubijeno najmanje 50 pripadnika JNA, dok su najmanje 44 ranjena.

“Očito je da je Sud prihvatio sve navode optužnice i da se nije upustio u provjeru nekih od bitnih optužbi, kao naprimjer da li je optuženi Jurišić zaista imao ovlaštenja izdavanja naredbi svim naoružanim formacijama”, smatra FPH.

U saopćenju FPH-a također stoji da se u slučaju Ilije Jurišića, prvi put od osnivanja Vijeća za ratne zločine Republike Srbije, dogodilo da je optužnica objavljena prije završetka istrage.

“Podizanje optužnice prije završene istrage i uporno odbijanje pravosudnih organa Srbije da ustupe krivični predmet Tužilaštvu BiH, koje također vodi istragu o istom događaju, ukazuju na političku motivisanost nadležnih organa Republike Srbije da predmet Tuzlanska kolona procesuiraju u Beogradu, bez obzira na nemogućnost da brojne svjedoke iz BiH saslušaju pred Sudom u Srbiji”, tvrdi Fond za humanitarno pravo.

Suđenje Jurišiću je počelo 22. februara 2008. godine i trajalo je 32 dana, tokom kojih je saslušano 78 svjedoka, od kojih 46 svjedoka-oštećenih, kao i sedam vještaka.

Vidi:

Ilija Jurišić osuđen pred sudom u Beogradu
Nezadovoljstvo Tuzlaka izrečenom presudom

Najčitanije
Saznajte više
Sutkinja iz Banje Luke za nepostupanje u predmetu smatra odgovornim upisničara
Marela Jevtović, sutkinja banjalučkog Osnovnog suda je svjedočeći u disciplinskom postupku koji se protiv nje vodi za neopravdano kašnjenje u izradi odluke i nepostupanje po pravilniku Vijeća, navela kako upisničar nije postupio po njenoj naredbi, te da se zbog toga desilo kašnjenje u dostavljanju predmeta drugostepenom sudu.
Jasminka Knežević sa advokatom Damirom Beglerovićem ispred Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH. Foto: Detektor
Jasminka Knežević: Pretres u kancelariji tužiteljice
Na suđenju Jasminki Knežević, suspendovanoj tužiteljici Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, za odavanje službene tajne, svjedok Posebnog odjela Federalnog tužilaštva je ispričao da je optužena predala akt s oznakom “povjerljivo” istražiteljima prilikom pretresa kancelarije.