Petak, 9 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Božo Milić, bivši predsjednik Izvršnog odbora Skupštine opštine Vlasenica, kazao je da je u aprilu 1992. godine, “nakon početka meteža u Vlasenici“, formiran Krizni štab, čija je osnovna funkcija bila “organizacija života civilnog sektora ka normalnom radu”.

“Krizni štab je formiran jako kasno, nakon upada vojske u Vlasenicu. Tada je vladao potpuni metež na ulici. Tih dana se pojavljuju ljudi s čarapama na glavi i šeširima. To sigurno nisu bili momci iz Vlasenice, nego neke paravojske. Svi su se njih plašili”, kazao je Milić.

Tužilaštvo BiH tereti Predraga Bastaha da je tokom 1992. godine, kao pripadnik rezervnog sastava policije, zajedno s Goranom Viškovićem, tadašnjim pripadnikom Vojske Republike Srpske (VRS), sudjelovao u protjerivanju, mučenju i ubistvima Bošnjaka u Vlasenici.

Optuženima se na teret stavljaju i “radnje koje su doprinijele funkcionisanju logorskog sistema” u logoru Sušica i drugim zatvorima u tom gradu.

Kako je kazao Milić, u aprilu 1992. godine dolazi do velikog “pomjeranja naroda, kada Srbi dolaze iz Kladnja i Zenice, a muslimani iz Vlasenice odlaze”.

“Štab je imao ingerencije samo oko privrede, a zbog toliko velikog broja izbjeglica oformili smo i komesarijat za izbjeglice. Mimo nas postojala je vojna i policijska vertikala, ali to nije bilo u sklopu štaba. Mi smo od tih instanci samo dobivali obavještenja, ali ne pismena, već usmena, i nikada nismo mogli davati uputstva”, rekao je Milić.

Svjedok je također dodao da je bio upoznat sa ubistvima određenog broja Bošnjaka u selima u okolini Vlasenice, ali da “Krizni štab to nije mogao spriječiti, jer je nedostajalo osnovnih instrumenata”.

Odgovarajući na pitanja u vezi s formiranjem logora Sušica, Milić je kazao da Krizni štab nije učestvovao u formiranju, ali nije mogao odrediti da li je to urađeno po naredbi vojske ili policije.

“Sramota me, ali tek kasnije sam saznao da je uopšte postojao taj sabirni centar. On je nastao kao rezultat velikog dolaska doseljeničkog stanovništva. Rečeno je da tamo ima sigurnosti za Bošnjake”, dodao je Milić.

Svjedok je kazao da Bastaha poznaje od prije rata kao “momka koji je sviju pozdravljao”, ali nije se mogao izjasniti o njegovim zaduženjima tokom ratnog perioda.

Naredno ročište zakazano je za 28. maj 2009. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Logoraši iz Hadžića traže brže procesuiranje ratnih zločina i pronalazak 51 nestale osobe
Preživjeli iz Hadžića se uoči 33. godišnjice zločina prisjećaju trauma iz logora i traže procesuiranje odgovornih te pronalazak 51 nestalog logoraša.
Sud u Livnu nakon tri godine kašnjenja ispoštovao odluku Ustavnog suda o predavanju nekretnine u posjed
Općinski sud u Livnu je nakon 13 godina pravnog procesa i tri godine od presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine predao u posjed nekretninu kompaniji “Best“ iz Travnika čiji vlasnik, uprkos presudama sudova, godinama nije mogao ući u svoj posjed.