Vijest

Uglavnom pozitivna ocjena rada Odjela za ratne zločine

14. Oktobra 2008.02:41
Međunarodni centar za tranzicijsku pravdu (ICTJ) predstavio u Sarajevu izvještaj o radu Odjela za ratne zločine Suda BiH.

 

Prema najnovijem izvještaju ICTJ-a, Odjel za ratne zločine Suda BiH sa sjedištem u Sarajevu jedan je od najznačajnijih elemenata u zemlji u procesu suočavanja s prošlošću.

“Odjel je model koji može biti korišten u regionu i u svijetu”, smatra rukovodeća ICTJ-evog programa za Balkan, Dorothée Marotine, koja je predstavila izvještaj zajedno s njegovim autorom Bogdanom Ivaniševićem.

Marotine je dodala da se nada da izvještaj ICTJ-a, koji daje opsežan pregled rada Odjela od njegovog osnivanja, može pomoći domaćim institucijama u razvoju drugih mehanizama tranzicijske pravde.

Prema ovom izvještaju, od marta 2005. godine, kada je Odjel počeo s radom, procesuirano je ukupno 55 predmeta, što je, kako je procijenio Ivanišević, 16 predmeta godišnje, a to Odjel čini izuzetno produktivnim u odnosu na slične sudove u regionu.

“Ova produktivnost je primjetna jer je Sud u povoljnijem položaju nego sudovi u regionu, pa čak nego i Tribunal u Haagu. Pred Sudom u Sarajevu su uglavnom manje složeni predmeti, što je jedna prednost, a druga je što se suđenja dešavaju u zemlji gdje su zločini počinjeni i gdje žive svjedoci”, rekao je Ivanišević, dodavši da Sud BiH ima znatno veće resurse nego ijedan sud u regionu.

Međutim, Ivanišević je kao problem istaknuo to što se pred Odjelom sudi uglavnom nižerangiranim počiniocima s obzirom da je početna ideja bila da se Sud BiH bavi “najosjetljivijim” slučajevima.

Također je naglašeno da su presude koje su donesene pred ovim sudom “izuzetno kvalitetne”, te da imaju strukturu koja podsjeća na presude iz Haaga.

Kao najveće rizike, Ivanišević je istaknuo teret velikog broja predmeta koji se nalaze pred domaćim pravosuđem u BiH, te nepostojanje nacionalne strategije, koja bi dala rješenja i kako se odnositi prema ovom pitanju.

“Sigurno je da neće biti moguće procesuirati sve počinioce. Zato bi za one koji neće moći biti procesuirani, bilo dobro primijeniti neke druge elemente iz paketa tranzicijske pravde – jedna od njih može biti uspostava nacionalne ili regionalne komisije, za koju već postoji inicijativa”, rekao je Ivanišević.

Izvještaj ukazuje i na problem odnosa Odjela za ratne zločine prema javnosti, te se iznosi zaključak da se o presudama malo zna.

“Čak i kada u zajednici žrtava postoji svijest o zločinima i kaznama, ona skoro ne postoji u zajednici iz koje su počinitelji, u kojoj je prisutno neznanje ili nepriznavanje zločina”, zaključio je Ivanišević.