Fond za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda uskoro će pokrenuti petu tužbu protiv Republike Srbije za naknadu nematerijalne štete u ime državljana BiH koji su 1995. godine bili zatvoreni u logorima Šljivovica i Mitrovo Polje, smještenim na teritoriji ove države.
Kako je za Justice Report objasnila Sandra Orlović, koordinatorica projekta Reparacije FHP-a, do sada su u ime 21 osobe iz Bosne i Hercegovine pokrenuta četiri sudska postupka. Prva rasprava održana je 9. juna pred Prvim opštinskim sudom u Beogradu, a još jedna je zakazana za 18. juni 2008. godine.
Murat Tahirović, predsjednik Saveza logoraša BiH, kaže da su tužbe pokrenute sredinom 2007. godine u okviru ove organizacije, koja je “na neki način i njihov inicijator”.
“Ovo je početak i za sada imamo određeni broj pojedinačnih tužbi. Cilj nam je da dokažemo postojanje logora. Ako uspijemo sa ovim tužbama – a nadam se da hoćemo jer je na prvom ročištu sve prošlo sasvim dobro – onda ćemo ići na masovnije tužbe sa svim ljudima koji su bili u logorima na prostoru Srbije. Prema našim podacima, riječ je o 800 do 1.000 ljudi”, tvrdi Tahirović.
Sagovornici Justice Reporta ističu da Srbija i njeni pravni zastupnici ne negiraju postojanje “sabirnih centara”, odnosno mjesta u kojima su državljani BiH boravili, tvrdeći da im je tu bila pružena sva pomoć. Podnosioci tužbi pak kažu da im to nije dovoljno.
“Mi imamo sasvim druge podatke – da su ljudi na tim mjestima bili tučeni, maltretirani, uskraćivana im je osnovna higijena, hrana i sve ostalo. Znači, radi se o klasičnim logorima, a ne o centrima u kojima je ljudima pružana pomoć, kako stoji u njihovim zvaničnim dokumentima”, tvrdi Tahirović.
Predstavnici FHP-a napominju da, iz svjedočenja Bošnjaka koje su do sada intervjuisali, “nedvosmisleno proizlazi” da su ljudi u logorima na teritoriji Srbije bili zlostavljani, izgladnjivani, ponižavani, te da je dokumentovano i nekoliko slučajeva seksualnog zlostavljanja, kao i smrtnog stradanja.
Svjedočeći na prvom ročištu, koje je održano 9. juna 2008. godine, Nusret Kulovac i Sakib Rizvić, podnosioci jedne tužbe, govorili su o teškim uslovima u logorima Šljivovica i Mitrovo Polje, gdje su proveli šest, odnosno osam mjeseci.
Kulovac je ispričao da je bio “stalno maltretiran” i nekoliko puta pretučen, dok je Rizvić rekao da je, između ostalog, od posljedica loše ishrane izgubio 34 kilograma.
“Ono što se dešavalo u tim logorima jeste skandalozno i državni organi Srbije bi se trebali prema tome ophoditi kao prema primjerima kršenja ljudskih prava za koje je direktno odgovorna država i njene institucije”, smatra Sandra Orlović i dodaje da su ovakvi postupci “nepovoljan i neizvjestan način da žrtve dođu do nekog obeštećenja jer same moraju dokazivati svoje pravo na to”.
Ukoliko bi sud donio presudu u korist podnosilaca tužbe, pojašnjava Orlović, oni bi imali pravo na novčano obeštećenje. Iako nije željela nagađati o visini iznosa budući da nijedan ovakav slučaj još nije okončan, napomenula je da je iz dosadašnje prakse FHP-a poznato da su te naknade ponekad “uvredljive za žrtve”, te nisu adekvatne onome što su preživjele.
Osim tužbi protiv Republike Srbije, članovi Saveza logoraša BiH podnijeli su oko 17.000 tužbi za naknadu nematerijalne štete protiv Federacije BiH i Republike Srpske. Murat Tahirović ističe da u Republici Srpskoj nijedno ročište još nije zakazano, ali očekuje da bi se to moglo desiti “početkom devetog mjeseca”.
“Do sada smo imali jednu završenu raspravu u Sarajevu, za logore pod kontrolom Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na prostoru općine Žepče. Sud je donio rješenje po kojem se postupak prekida dok se ne donese presuda ‘Žepačkoj grupi’ za zločine počinjene u tim mjestima”, kazao je predsjednik Saveza logoraša.
“Žepačku grupu” čini četrnaest Hrvata iz Žepča koje Tužilaštvo BiH sumnjiči za zločine počinjene na području ove općine tokom 1992. i 1993. godine. Prema podacima iz istrage, u logorima koje je u Žepču formirao HVO bilo je zatvoreno oko 4.500 ljudi.
Tahirović također naglašava da je veliki broj tužbi predat Republici Hrvatskoj i Crnoj Gori, u ime osoba koje su bile zatvorene u logorima na njihovoj teritoriji.
Merima Husejnović je novinarka BIRN – Justice Reporta. [email protected]. Justice Report je sedmična online BIRN publikacija.
