Članak

Palija: Dvadeset osam godina za zločine u Sanskom Mostu

28. Novembra 2007.00:00
Nakon što su obje strane izrekle završnu riječ, prvostepeno Sudsko vijeće proglasilo je Jadranka Paliju krivim i osudilo ga na 28 godina zatvora.

This post is also available in: English

Sud Bosne i Hercegovine nepravosnažno je osudio Jadranka Paliju, bivšeg pripadnika Vojne policije VI krajiške brigade Vojske Republike Srpske, na 28 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Zločini za koje je prvostepeno Sudsko vijeće proglasilo Paliju krivim počinjeni su na području Sanskog Mosta u periodu od 1992. do 1995. godine.

Palija, koji se branio sa slobode, odlukom Vijeća je odmah ponovo uhapšen te je izrečena naredba da ostaje u pritvoru do izricanja pravosnažne presude.

Optužnicom Tužilaštva BiH Palija se tereti da je 31. maja 1992. godine učestvovao u napadu na Begiće, zaselak sela Kljevci. Prilikom ovog napada svi civili su odvedeni, muškarci razdvojeni od žena i djece, da bi grupu njih vojnici, među kojima i optuženi, strijeljali na Vrhpoljskom mostu.

Tužilaštvo je Paliju teretilo i da je u ljeto 1992. godine silovao jednu ženu, koja se kao svjedokinja pojavila na suđenju. Također je optužen da je od 1993. do oktobra 1995. kao vojni policajac učestvovao u zlostavljanju civila Bošnjaka i Hrvata.

Pri izricanju nepravosnažne presude, koja je izrečena sat i po nakon što su Tužilaštvo i Odbrana iznijeli završne riječi, Minka Kreho, predsjedavajuća Sudskog vijeća, zaključila je kako Vijeće izrečenu visinu kazne smatra “adekvatnom s obzirom na posljedice” počinjenih djela.

U završnoj riječi, Tužilaštvo BiH je zatražilo da Sud izrekne “kaznu dugotrajnog zatvora” pozivajući se na uvjerljivost izvedenih dokaza. Odbrana je tražila oslobađajuću presudu smatrajući da Tužilaštvo nije dokazalo navode optužnice.

Branilac Ranko Dakić je, još jednom negirajući navode optužnice, u završnoj riječi ukazao na “nepouzdanost svjedoka”, naročito se osvrćući na iskaz ključnog svjedoka Tužilaštva Raifa Begića.

“Iza riječi ovog čovjeka stoji ljubomora i povrijeđena muška sujeta. On i moj branjenik su gajili ista romantična osjećanja prema jednoj ženi, koju Begić nije uspio da osvoji”, rekao je Dakić.

Sudsko vijeće je poklonilo povjerenje iskazu ovog svjedoka, koji je ispričao kako je preživio strijeljanje na Vrhpoljskom mostu 1992. godine.

“Čekajući u redu na smrt, svjedok Begić je gledao kako su druge ubijali, a onda, kada je preživio vlastiti red za smrt skočivši u vodu, nastavio je gledati ubistva”, obrazložila je predsjedavajuća Kreho.

Optuženi je presudu saslušao sa nevjericom i suzama u očima.

I Tužilaštvo i Odbrana imaju pravo žalbe na prvostepenu presudu.

This post is also available in: English