Preokret u Uredu registrara

Krajem septembra, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Visoki predstavnik potpisat će novi Sporazumo Uredu registrara, saznaje Justice Report.

Novi Sporazum, kažu u institucijama koje su učestvovale u pisanju, omogućit će bržu tranziciju državnog pravosuđa u potpuno domaću instituciju, što bi prema planu trebalo biti okončano do 2009.godine.
Iz Ureda visokog predstavnika tvrde da će potpisivanjem novog Sporazuma Ured registrara postati više bosanska institucija, pojašnjavajući to odlukom o uspostavi Tranzicijskog vijeća u kojem će sjediti samo građani BiH.

Ipak, dva registrara, jedan za Sud i drugi za Tužilaštvo, će barem u prvih godinu dana, biti stranci. Tranzicijsko vijeće u kojem će sjediti samo domaći eksperti, nadgledat će i savjetovati također, stranci.
Novi Sporazum o Uredu registrara je trebao biti potpisan još početkom augusta. Međutim, kako saznaje Justice Report, u dopisivanju između OHR-a i Predsjedništva, originalni dokumenti su izgubljeni, a potpisivanje otkazano do nove sjednice Predsjedništva

Potpisivanjem novog Sporazuma, automatski će prestati važiti dokument iz 2004. godine kojim je po prvi put uspostavljena jedna ovakva institucija u regionu.

DVA UMJESTO JEDNOG REGISTRARA

Tadašnjim sporazumom se formirao Ured registrara kojeg je vodio jedan registrar, stranac, a pomoćnici su bili stranci i građani BiH.

Mandat za takav ustroj registrara je bio pet godina, ali je, kako je bivši registrar Michael Johnson objasnio za Justice Report krajem marta ove godine, neposredno prije svog odlaska iz BiH, brzina kojom teče tranzicija omogućila da se rok skrati, a njemu da napusti poziciju.

Johnson je u decembru prošle godine OHR-u predao plan za dalju transformaciju Ureda registrara.
U tadašnjem razgovoru za Justice Report, registrar je obrazložio svoj plan prema kojem predlaže prijevremeno gašenje funkcije registrara jer, prema njemu, nije neophodna za funkcionisanje pravosudnih institucija.

Sama funkcija registrara je nepoznata većini pravosudnih sistema u svijetu. U Bosni i Hercegovini je ustanovljena po uzoru na UN Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. Oba suda suspecifična jer se ne finansiraju iz budžeta jedne države, nego ovise o donacijama.

Registrar određuje broj međunarodnih sudija i tužilaca, odabira kandidata za rad pri Sudu i Tužilaštvu, te pruža administrativnu podršku objema institucijama. Ured je pomagao u prikupljanju donacija, te u tranziciji ovih državnih institucija u kojima i danas značajnu ulogu imaju stranci.

Ulogu registrara, predlagao je Johnson, preuzeo bi međunarodni “odbor povjerenika” koji bi se sastajao po potrebi i imao savjetovanu funkciju, te zadatak da promovira institucije Suda i Tužilaštva, a kako bi pomagli u daljem prikupljanju još uvijek neophodnih finansijskih sredstava.

Odbor bi se finansirao od donatorskih sredstava, koje bi sami obezbijedili.

Prijedlog nije naišao na odobravanje u OHR-u.

Johnson je krajem marta ove godine napustio mjesto registrara, a OHR nikada nije imenovao njegovog zamjenika, niti ga zvanično smijenio.

Umjesto da funkcija registrara bude ugašena, kako je predviđeno u prijedlogu Michaela Johnsona, novi Sporazum razdvaja Ured na dva dijela – dio koji će raditi za Sud i dio koji će raditi za Tužilaštvo.

Obje pozicije će u prvih godinu dana, kako stoji u Sporazumu, obavljati stranci čije imenovanje će odobriti Predsjednica Suda BiH i Glavni tužilac.

“Nismo željeli da na čelo Ureda dođe stranac”, kaže Susan Wright, šefica Odjela za provedbu reforme pravosuđa pri OHR-u ukazujuću da Sporazum predviđa da će stranci na čelu ureda ostati najduže godinu dana, što predstavlja još jednu fazu u tranziciji sa međunarodne na domaću upravu.

“To nije bila greška 2004. godine, jer to je bio sami početak institucije, ali je potreban drugi koncept”, kaže Wright za Justice Report.

Slično ovaj dio novog Sporazuma tumače i u uredu Sulejmana Tihića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Almir Šahović, savjetnik za vanjsku politiku i ekonomiju Sulejmana Tihića, predsjedavajućeg Predsjedništva, kaže da iako je sam pojam registrara novi u BiH, dosadašnje iskustvo je da je takva institucija vrlo korisna.

“Registrar je do sada odigrao jako bitnu ulogu i opravdao uspostavu. Svi smo svjesni da je taj Ured još potreban”, kaže Šahović.

POTPUNO NOVI SPORAZUM

Novi Sporazum o Uredu registrara sastavili su zajedno pravni eksperti Ureda visokog predstavnika, savjetnici iz kabineta trojice članova Predsjedništva, a na sastnacima su sjedili i predstavnici ambasada zemalja donatora.

Mada je početna ideja bila donijeti amandmane na postojeći sporazum, zbog značajnih izmjena, prevagnula je inicijativa da se piše potpuno novi tekst.

“Mislim da je prvi sporazum bio dobar u trenutku kada je urađen. Ali sada neke stvari koji su tada postojale više ne trebaju,” govori Susan Wright.

“Sada imamo drugačiju situaciju, zahvaljujući prvom registraru. On je od samog početka svoje odgovornosti dijelio sa drugima.”, kaže Wright za Justice Report.

Novi Sporazum predviđa i uspostavljanje Tranzicijskog vijeća koje će imati savjetodavnu ulogu i biti odgovorno za koordinaciju tranzicije registrara, lobiranje, međunarodne, finansijske i druge podrške Sudu, Tužilaštvu i samom registraru.

Kako stoji u Sporazumu, u Vijeću će sjediti Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH, Marinko Jurčević, Glavni tužilac, registrari, Branko Perić, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, državni ministri finansija i pravde, te direktor Direkcije za evropske integracije (DEI), Osman Topčagić.

Direkcija je uključena u proces kako bi se osiguralo da rad državnog suda i Tužilaštva bude u skladu sa evropskim standardima.

“Pitanje pravosuđa i saradnje uoblasti pravosuđa, te obezbjeđenja evropskih standarda, jedno je od pitanja koja nas prate na putu ka Evropskoj uniji tokom pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju”, kaže Šahović.

Rad Tranzicijskog vijeća će nadgledati dva međunarodna eksperta, koji će imati, stoji u Sporazumu, isključivo savjetodavnu funkciju, a o njihovom izboru će zajedno odlučiti OHR i članovi Predsjedništva.
Susan Wright kaže da je ideja prvog registrara o “odboru povjerenika” odbačena naspram nove o Tranzicijskom vijeću, kako bi se domaćim ekspertima dalo što više ovlasti.

“Ne mislim da je taj prijedlog bio pogrešan, ali ni da je to bio najbolji način. Mislim da je ovo najbolji način”, govori Wright.

“Mislim da je najbolje da Bosanci sami organizuju svoj posao, a da stranci budu samo promatrači koji će pomoći ako treba”, zaključuje.

U uredu predsjedavajućeg Predsjedništva Sulejmana Tihića kažu da je ovaj Sporazum korak naprijed u tranziciji pravosuđa.

Šahović pojašnjava da je Tranzicijsko vijeće, u kojem će sjediti samo građani BiH, te mogućnost koju daje Sporazum da za godinu dana oba registrara budu građani BiH, dokaz da je tranzicija počela.

“Za nas je taj Sporazum bitan jer predstavlja korak naprijed u tranziciji pravosuđa sa međunarodnog na potpuno domaće, što je cilj čitavog procesa”, zaključuje Almir Šahović.