Političke usluge za Noćne vukove u Republici Srpskoj

Firma New Energy, čiji je suvlasnik Goran Tadić, u maju 2018. potpisala je ugovor za dvadesetogodišnju koncesiju s Ministarstvom energetike i rudarstva Republike Srpske, gdje Tadić radi kao vozač ministra Petra Đokića.

“Nema to nikakve veze. Apsolutno nikakve veze. Svako može da konkuriše na bilo kom tenderu. Mi smo u ovom slučaju bili jedini”, kaže Tadić za BIRN BiH.

Potpredsjednik Noćnih vukova u Republici Srpskoj, Tadić kaže da se 25 godina poznaje s ministrom Đokićem.

Članovi ove bajkerske grupe danas se nerijetko mogu vidjeti sa članovima Đokićeve Socijalističke partije, čiji je član i sam Tadić, ali i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika. Odnosi Vukova i članova političkih partija se protežu do privatnih i poslovnih interesa, dok se važni centri ove organizacije nalaze u Brčkom i Šamcu, pokazuje istraživanje BIRN-a BiH.

Ideja o osnivanju ogranka Noćnih vukova u Republici Srpskoj pojavila se nakon posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Beogradu 2011. godine, kada je na stadionu Crvene zvezde bio okružen pripadnicima ovog kluba, koji u svijetu broji nekoliko hiljada članova.

“Od tada je to počelo na našim prostorima – ko su oni, otkud oni s Vladimirom Putinom – i želio sam jednostavno da budem dio tog bratstva”, kaže Tadić, jedan od osnivača kluba u Republici Srpskoj, i dodaje da vjeruje u Boga i da su ga klubu “privukli bratstvo i sloga”.

Noćni vukovi se smatraju jednim od važnih načina na koji Rusija širi svoj uticaj, a predsjedniku ovog kluba Aleksandru Zaldostanovu zvanom Hirurg ulaz je zabranjen u najmanje dvije države Evropske unije, Sjedinjene Američke Države (SAD) i Kanadu te Bosnu i Hercegovinu.

“Ako mi možemo i ako mi doprinosimo time da se širi, ja sam sretan, vjerujte mi”, kaže Tadić za BIRN BiH, dodajući kako je srpski narod uvijek okrenut prema Rusiji više nego prema Zapadu.

Tadić je prilikom svoje posjete Sevastopolju, gradu na Krimu gdje su se članovi Noćnih vukova prema izvještajima State departmenta borili na strani proruskih snaga prilikom otcjepljenja ove oblasti od Ukrajine i pripajanja Rusiji, 2017. godine imao priliku lično upoznati Putina. Objašnjava da je bio jedini Vuk iz Republike Srpske i da je Hirurg odredio da će on biti jedan od ljudi koji će upoznati Putina.

Vukovi u Vladi Republike Srpske
U Socijalističkoj partiji Noćni vukovi uživaju, osim Đokićeve podrške, i posebnu naklonost Duška Milunovića, ministra rada i boračko-invalidske zaštite. Milunović je autor himne Noćnih vukova i njihov počasni član. Punopravni član ne može biti jer nema svoj motor, objašnjava Tadić. Crni kožni prsluk kluba Milunović je dobio jer im pruža podršku.

Milunović nije odgovorio na molbu BIRN-a BiH za razgovor.

Osim posjedovanja motora, za pristupanje Noćnim vukovima svi kandidati moraju da ispunjavaju još nekoliko uslova – ne smiju da budu “narkomani, narkodileri, homoseksualci” ili ljudi koji u sebi imaju “ideje zla i satanizma”, navodi se u manifestu Noćnih vukova Republike Srpske.

Predsjednik kluba u Republici Srpskoj je Slobodan Tošić, koji živi u Brčkom. Svaki član na svom prsluku nosi ime grada iz kojeg dolazi, osim takozvanih “nomada”, kojih u BiH, prema Tošićevim riječima, ima dvoje ili troje.

Noćni vukovi u Republici Srpskoj organizuju različite manifestacije i godišnju posjetu manastirima i spomenicima – gdje ih je na nekim proputovanjima posjetio ministar Đokić.

Goran Tadić, Brčak kao i Đokić, kaže da njegov šef na događaje Vukova dolazi zbog njihovog prijateljstva.

“Nije on podrška Noćnim vukovima, on je tu više zbog mene. Ja radim s njim toliko godina i eto, pozovemo ga. Mi svakoga pozovemo”, kaže Tadić, koji sa Đokićem radi već 16 godina, prije nego što je postao poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i ministar u Vladi.

Ministar Đokić nije odgovorio na zahtjev BIRN-a BiH za razgovor. Za češki medij Voxpot on je kazao da se ne slaže sa stavom da Noćni vukovi imaju političko djelovanje.

“Noćni vukovi su prekrasna organizacija divnih ljudi koji nose u sebi namjeru da pomognu razumijevanju između naših naroda, da poboljšaju i motivišu ljude na viši nivo saradnje i razumijevanja, sve u interesu da ovaj naš region bude miran”, rekao je Đokić.

Koncesija za Tadića
Tadić i Đokić, vozač i ministar, našli su se preko firme New Energy iz Šamca na dvijema stranama ugovora o koncesiji. Tadić je jedan od četiri suvlasnika ove kompanije. Druga dva suvlasnika su iz Brčkog, dok je četvrti njemački državljanin Thomas Andreas Müller.

BIRN BiH nije uspio kontaktirati Müllera.

New Energy je trenutno nosilac više od tri miliona maraka vrijedne koncesije za izgradnju male hidrocentrale na rijeci Stupčanici u mjestu Nevačka, uz entitetsku liniju, 19 kilometara od Han-Pijeska na putu prema Olovu, navodi se u registru koncesija u Republici Srpskoj.

Ideju za izgradnju ove hidrocentrale pokrenula je firma UNIS TOK još 2014. godine, kaže za BIRN BiH vlasnik ove kompanije Sead Džafić, trenutni načelnik Kalesije. Njegova firma pripremila je studiju i poslala je Ministarstvu energetike i rudarstva, na čije čelo je nedugo nakon toga došao Petar Đokić. UNIS TOK godinama nije dobio odgovor na svoju inicijativu, napominje Džafić.

“Tada se nije pokazala dobra volja, odugovlačilo se. Ja nisam mogao čekati”, ističe Džafić.

Vlada Republike Srpske pokrenula je proces dodjele koncesije za izgradnju hidrocentrale snage 1,25 megavata u aprilu 2017. godine. U pozivu Ministarstva energetike i rudarstva je navedeno kako će firma UNIS TOK imati do deset posto prednosti u bodovanju u odnosu na druge prijavljene firme. Uprkos tome, Džafić kaže da se nije prijavio na poziv.

“Zvali su oni mene, ja sam odustao od toga, zahvalio sam im se”, kaže Džafić i dodaje kako je u međuvremenu imao druge investicije.

Firma New Energy, registrovana u maju 2017. godine, nakon što je u aprilu Vlada donijela odluku o pokretanju postupka dodjele koncesije, pobijedila je na kasnijem pozivu iz novembra. Đokić je ugovor na 20 godina, na prijedlog Komisije za koncesije Republike Srpske, potpisao u maju 2018. godine s Danijem Tanićem, direktorom New Energyja, koji nije odgovorio na zahtjeve za razgovor s novinarima BIRN-a BiH.

Ugovor o koncesiji u koji je BIRN BiH imao uvid potpisan je nedugo nakon što je New Energy promijenio svoje sjedište – iz Brčkog je premješteno u Obudovac u blizini Šamca u Republici Srpskoj.

New Energy je ispisan iz sudskog registra u maju 2018. godine, potvrđeno je za BIRN BiH u Osnovnom sudu u Brčkom. Na adresi na kojoj je u Brčkom bila registrovana ova kompanija – Braće Ribnikara 21 – danas se nalaze napuštene prostorije u jednospratnim barakama.

Na adresi firme u mjestu Obudovac, gdje su, prema dostupnom registru kompanija, danas registrovane firma New Energy i još jedna kompanija, novinari BIRN-a BiH nisu mogli pronaći kancelariju niti uposlenike New Energyja. Uposlenici druge kompanije na ovoj adresi su rekli kako je New Energy “samo registrovan na adresi” i tu prima poštu.

Firma New Energy nema internet, niti Facebook stranicu. Tadić kaže da firma do sada nije imala poslova.

“Još ništa. Nadam se da će biti”, kaže Tadić.

Po ugovoru o koncesiji, New Energy je već trebao završavati prvu fazu projekta – usaglašavanje prostornoplanske dokumentacije, obezbjeđivanje sredstava projekta i pribavljanje dozvola i druge dokumentacije – ali se još uvijek nisu obratili Opštini Han-Pijesak, nadležnoj za izdavanje većine dokumentacije za izgradnju, potvrđeno je za BIRN BiH iz ove opštine.

Godinu dana od potpisivanja ugovora trebala je početi i druga faza izgradnje male hidrocentrale.

Tadić kaže da još uvijek nije siguran da li je koncesija isplativa te da traže investitora.

“I sami vidite da niko ništa nije počeo ni da radi. Ispituje se da li je to uopšte isplativo, ili neće biti isplativo. Velike su tu investicije, ogromne. Država više ne daje subvencije na to, tako da vjerovatno da je to mnogo isplativo, bilo bi na desetine firmi”, kaže Tadić.

New Energy je po javnom pozivu, kao izabrana kompanija, bio dužan uplatiti 90.000 konvertibilnih maraka (KM) jednokratne naknade i osiguranje u visini od tri posto od ukupne vrijednosti investicije. Tokom izgradnje hidrocentrale treba voditi i računa o mogućnosti da će se zbog toga potopiti dio puta između Han-Pijeska i Olova, pa je taj dio puta potrebno izmjestiti, navodi se u mišljenju Opštine Han-Pijesak iz 2016. godine o izgradnji hidrocentrale, potvrđeno je za BIRN BiH iz ove opštine.

Dio puta o kojem se govori u mišljenju koriste mještani sela Nevačka. Nekoliko mještana s kojima je razgovarao novinar BIRN-a BiH nisu ranije čuli da će se u blizini njihovog sela graditi hidrocentrala.

Poslovi i stranačka pripadnost Tadića, kao i drugih članova Noćnih vukova, za predsjednika Slobodana Tošića su privatna stvar koju ne vezuje za članstvo u bajkerskom klubu.

“Svako ima pravo. Ja nisam član nijedne partije, niti sam ikad bio. Mene politika ne zanima. Ne mogu nikome zabraniti da bude u nekoj partiji. To je njegova odluka i njegov život. A klub kao klub ne podržava nijednu stranku. Podržava vladajuću koja je tu, predsjednika. Jer predsjednika moraš poštovati. Da se pojavljujemo na mitingu – ne, ja ne znam da smo se pojavili i na jednom mitingu podrške za stranku. Mi smo obični ljudi, nismo političari, biznismeni”, kaže Tošić.

Kuće Noćnih vukova
Goran Tadić je jedan od četiri osnivača udruženja građana moto-grupa Noćni vukovi. Druga dva osnivača su Vladimir Vujić, koji nije odgovorio na molbu BIRN-a BiH za razgovor, i Miroslav Obradović, novinar i vlasnik informativnog portala Objektiv Media u Brčkom. Obojica više nisu članovi grupe.

“Nisam ni prvi ni poslednji koji je iz te priče izašao”, kaže Obradović.

Govori da, po njemu, biti motociklista znači “živeti život po vlastitom osećanju, a ne živeti život po tuđim pravilima”.

“Motociklizam je za nekog sport, za nekoga gubljenje vremena, a za nekoga dobar način za mešetarenje”, kaže Obradović i objašnjava da je za njega motociklizam “način života još od srednje škole” i da je tako upoznao dobre ljude raznih zanimanja kojima nije bitno “čime se bavite, kako se zovete i kojoj veri pripadate, već kakav ste čovek”.

“Sloboda koju u vožnji osetite, bez potrebe da vašom vožnjom komanduje neko ili da nekome polažete račune gde ste se vozili, s kim ste se sastali, kod koga ste bili, i zbog čega nešto niste uradili, to je primarni cilj života jednog motoriste. To nema cenu”, naglašava Obradović.

Udruženje Noćni vukovi je registrovano 2013. godine u Brčkom, na adresi porodične kuće Slobodana Tošića, invalida u penziji.

Kako kažu predsjednik i potpredsjednik udruženja, Noćni vukovi Republike Srpske broje 30 članova, od kojih neki žive van BiH. Osim u Brčkom i Šamcu, Vukova ima i u Tesliću, Doboju, Palama, Sokocu i Banjoj Luci.

“Članovi su normalni, porodični ljudi, koji nisu kriminalci, narkomani, pedofili. Narod kao i sav ostali narod, bilo gdje u svijetu”, kaže Tošić.

Noćni vukovi Republike Srpske svake godine imaju vožnju u BiH koja završava na Vidovdan na mjestu gdje se obilježava slava Vojske Republike Srpske (VRS).

Za osnivanje kluba u jednoj zemlji potrebno je imati klupsku kuću, objašnjava Goran Tadić, kome je ovo, kao i Tošiću, prvi klub u koji se učlanio iako motor vozi od mladosti. Prostorije za sjedište udruženja treba da imaju i prostoriju s krevetima u kojoj mogu, kako objašnjava Tadić, da prespavaju članovi iz drugih zemalja tokom svojih putovanja, kao što oni spavaju u prostorijama kluba u drugim zemljama.

Osim u Brčkom, klupska kuća Noćnih vukova postoji i u Šamcu. Taj prostor je klubu dodijeljen nakon što su pomagali stanovnicima tokom poplava 2014. godine, kažu u klubu i Opštini.

U Šamcu je prostor Noćnim vukovima dodijeljen 2015. na korištenje naredne četiri godine. Odluku je donijela Skupština na čelu s tadašnjim predsjedavajućim Predragom Marinkovićem iz SNSD-a, koji je bio domaćin Vukovima prilikom njihovih posjeta Šamcu.

Marinković kaže da mu je o Noćnim vukovima pričao član kluba Predrag Blagojević, koji mu je objasnio kako je klub osnovan u Rusiji i da “se širi po pravoslavnim zemljama”.

“Ja sam uvijek onaj koji voli svoje a treba da poštuje tuđe, i tako se i ponašam – očuvanje pravoslavne kulture, tradicije i srpsko-ruskog prijateljstva”, kaže Marinković i dodaje kako je strah od Noćnih vukova neopravdan.

Prostorije koje su dodijeljene grupi prethodno se nisu koristile godinama, napominje Marinković.

“Oni su veliki dio sredstava morali uložiti da se ona privede namjeni. Od ograde, dvorišta koje je bilo zaraslo, krov je bio oštećen, prokišnjavalo je, stvarno je bilo ruinirano”, kaže Marinković.

Vozač kamiona Predrag Blagojević, član Vukova iz Šamca, kaže kako je dogovor o korištenju prostora napravljen na “ljudski način”.

“Nažalost, u Šamcu ima jako puno tih praznih prostora, i ovo je jedan takav. Nakon poplava, mi smo to sredili, s Predom napravili jedan interni dogovor – ako bude zatrebao prostor za nešto, da ćemo odmah izaći i vratiti ga na korištenje, ali nije. Nije to bilo ništa ciljano, sada nekakvi ugovori, jedan ljudski i drugarski ugovor”, kaže Blagojević.

Prostor je 2016. godine prodan Blagojevićevoj firmi Predoil, registrovanoj u martu 2016. u Brčkom. Ova firma iznajmljivala je dio prostorija koje se nalaze uz klupsku kuću Noćnih vukova i za to tada ostala dužna 1.800 KM, navodi se u informaciji Odjeljenja za privredu i inspekcijske poslove Opštine Šamac, prije nego što je 1. juna 2016. godine raskinula ugovor o zakupu. Iste godine Predoil je za 39.850 KM kupio dvije parcele na kojima se nalaze prostorije bivše poljoprivredne zadruge i danas kuće Noćnih vukova.

Zbog dugovanja za zakup, opštinskoj inspekciji nije bilo “logično zašto je izvršena prodaja nekretnine navedenom pravnom licu”.

Na sjednici Skupštine Opštine Šamac 2017. godine zastupnici su zaključili da je prodaja zgrada i zemljišta u Razvojno-preduzetničkoj zoni, u kojoj se nalazi kuća Noćnih vukova, od 2009. do 2016. godine bila “neplanska i u suprotnosti s planom razvoja” i da je njihova prodaja “u suprotnosti sa samom svrhom postojanja” zone, da se nisu postigli očekivani efekti jer se “ništa nije izgradilo na lokaciji koja je planski bila namijenjena industriji” te da su cijene pojedinih prodanih nekretnina “bile znatno niže u odnosu na cijene susjednih parcela”.

Blagojević objašnjava da je njegova kompanija Predoil bila samo posrednik i da jedna njemačka kompanija koja se bavi stolarijom želi u Šamcu da proizvodi obuću.

“Imaju zakonske prepreke da, kao strani državljani, postanu vlasnici nečega pa nisu bili spremni da ulažu tu u nešto što ne mogu da ozvaniče”, objašnjava Blagojević i dodaje da ih je lično, “nevezano za klub”, uvezao i rekao da će zadržati prostor kako bi se u njemu zaposlilo 15 ljudi.

“Volio bih da pomognem da narod ostane ovdje”, ističe Blagojević.

Noćni vukovi, kako kažu Tadić i Tošić, pokušavaju otvoriti i treću klupsku kuću – na Palama, gdje žive dva člana udruženja, u prostorijama napuštenog studentskog doma. Za razliku od onih u Šamcu i Brčkom, kuća na Palama bi trebala biti otvorena kao bar i donositi prihod klubu, objašnjava Tadić. Sličnu kuću su, po uzoru na klub Sexton koji Vukovi drže u Moskvi, otvorili i u Beogradu, ali ovaj posao, kaže Tadić, nije donosio novac.

Prema Facebook profilu, Tadić je 2018. godine pet puta išao u Moskvu.

“Idem kad god mi se ukaže prilika. Ja godinama ne ljetujem, ne idem na more. Ja idem, recimo, u Sevastopolj. Odem tamo, budem par dana u Rusiji, odem na Krim, na ‘bike show’”, kaže Tadić.

Budžetska podrška Noćnim vukovima
Noćni vukovi u Republici Srpskoj su 2018. godine od Ministarstva trgovine i turizma tog entiteta, putem javnog konkursa za projekte turizma, dobili oko 40.000 KM za “promociju Republike Srpske kroz razvoj moto-turizma u zemlji i inostranstvu”, navodi se u odgovoru ovog ministarstva BIRN-u BiH.

Tadić kaže da je ovaj grant iskorišten za organizaciju vidovdanske vožnje 2018. godine, gdje su ugostili članove kluba iz Rusije i Srbije, u Banjoj Luci je prikazan film “Ruski reaktor”, čiji je režiser lično predsjednik kluba Zaldostanov.

Ministarstvo boračko-invalidske zaštite nije odgovorilo na upit BIRN-a BiH da li su finansirali rad Noćnih vukova, dok su iz Ministarstva energetike i rudarstva rekli da nisu izdvajali novac za Noćne vukove.

Pažnju bosanskohercegovačke javnosti Noćni vukovi su imali u martu 2018. godine, kada su dio svoje turneje željeli imati i u BiH, ali je stigao samo dio njih jer je jednom dijelu članstva zabranjen ulazak na bh. teritoriju. Tada je New York Times pisao kako je turneju pomogla ruska vlast grantom u iznosu 41.000 dolara.

Ministar sigurnosti Dragan Mektić je tada rekao da su Noćne vukove angažovale vlasti Republike Srpske “kako bi uoči oktobarskih izbora propagirale netoleranciju prema nesrbima ili umjerenim Srbima”. On je dodao kako ovo nije tipičan motociklistički klub jer “nosi snažne političke poruke”.

Slično mišljenje dijele i neki od političara u zemljama Evropske unije. Poljska je u proljeće 2016. zabranila prolazak bajkerima kroz svoju zemlju, dok je Latvija iste godine iz zemlje protjerala tamošnjeg šefa Noćnih vukova Igora Laktoša. Kada su u ljeto 2018. godine Noćni vukovi u Slovačkoj otvorili ono što su ruske vlasti nazvale evropskim sjedištem organizacije, slovački predsjednik Andrej Kiska je rekao da oni predstavljaju “ozbiljnu sigurnosnu prijetnju”.

SAD su optužile članove grupe za učešće u sukobima u Ukrajini i zbog toga ih stavile pod sankcije. Uz predsjednika kluba Aleksandra Zaldostanova, čija se fotografija nalazi na zidovima klupskih kuća u Šamcu i Brčkom, pod sankcije su tada stavljeni i Noćni vukovi kao grupa.

Tošić kaže kako su ovi ljudi branili svoje domove i da na ratište u Ukrajinu nisu išli članovi iz Republike Srpske.

“Ljudi koji su izašli iz tog rata i danas nose oznaku ‘Kiev’ na leđima, to su ljudi koji žive tamo. Taj klub je postojao i prije tog prokletog rata i ti ljudi nisu dobrovoljci. Ti ljudi i danas tamo žive. Branili su svoje kuće”, ističe Tošić.

Predsjednik Noćnih vukova Zaldostanov prije nekoliko dana čestitao je rođendan predsjedavajućiem Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, uz poruku kako “jedini stoji na putu podmuklim planovima naših zajedničkih neprijatelja koji uz pomoć izdajnika žele da Republiku Srpsku pretvore u nemoćnu koloniju pod spoljnim antisrpskim protektoratom i prevarom se privlače u NATO”.

Dodik je Zaldostanova 2018. godine – za “naročito isticanje i afirmaciju ljudskih prava, tolerancije među ljudima i narodima, vladavine prava i sloboda, kao i jačanje prijateljskih odnosa između Ruske Federacije i Republike Srpske” – odlikovao Ordenom časti, koji mu je poslao preko Tadića.

Član Dodikovog SNSD-a iz Šamca Predrag Marinković smatra da Noćni vukovi nemaju snagu da “utiču na otcjepljenje Republike Srpske”, ali da mogu biti “spojnica”, ukoliko Republika Srpska ili Srbija budu ugrožene, da se kontaktira Putin.

“Možda oni mogu da budu neki lobisti u tom smislu. Pošto imaju direktne jake veze s Putinom i dio su nekog njegovog miljea pojavljivanja”, kaže Marinković.

Predsjednik srbijanskog ogranka Noćnih vukova Saša Savić, kojem je ulaz u BiH zabranjen jer predstavlja sigurnosnu prijetnju i koji je bio na Krimu u vrijeme referenduma za otcjepljenje, u intervjuu za Voxpot, upitan da li bi došao u Republiku Srpsku da pomogne u slučaju mogućeg referenduma, rekao je da bi došao, ali i dodao kako se nada da će se u BiH “naći zajednički jezik”.

“Ako ste mogli Kosovo da nam uzmete, kulturno onako, što i Dodik da se ne odvoji od Daytona i da se pripoji Srbiji”, kazao je Savić.