Politička i finansijska podrška za organiziranje predavanja selefijskih daija

Dio novca potrošili su u tzv. “davetske aktivnosti”, kroz predavanja kojima se povećava brojnost ljudi koji prakticiraju vjeru, pokazuje istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Novinari BIRN-a BiH su tokom istraživanja zabilježili najmanje 41 udruženje u BiH koje je barem jednom organiziralo predavanje selefijskih daija.

Ova udruženja danas su najčešće registrirana kao udruženja za promociju univerzalnih vrijednosti, omladinska udruženja ili udruženja knjige. Za neka od njih organiziranje predavanja selefijskih daija i “davetske aktivnosti” su preovladavajuće aktivnosti, dok su druga najvećim dijelom humanitarne organizacije koje ponekad organiziraju predavanja. Neka od udruženja također organiziraju i predavanja imama Islamske zajednice u BiH.

Aner Zuković iz “Atlantske incijative”, organizacije koja je analizirala narative selefijskih daija na predavanjima koja organiziraju udruženja, objašnjava da Islamska zajednica u BiH, po domaćim zakonima, ima isključivo pravo organiziranja vjerskog života muslimana, ali da se legalna i registrirana udruženja osim “svog socijalnog rada kroz navedene humanitarne, edukativne i kulturne aktivnosti, transparentno sve više počinju baviti i islamskim misionarstvom, takozvanom da’vom, kroz koju se nastoji urušiti autoritet Islamske zajednice”.

Iz Islamske zajednice Bosne i Hercegovine nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH o radu nevladinih organizacija koje se bave takozvanim davetskim aktivnostima.

Logistička podrška
Udruženje za promociju pozitivnih vrijednosti “Alternativa“, registrirano na Ilidži, treću godinu zaredom od Općine Ilidža dobija novac za organiziranje vjerskih predavanja. Nekoliko puta mjesečno, u Kinu “Igman” na Ilidži, ovo udruženje ugosti jednog od predavača koji prisutnima govore o načinu života kakav bi kao muslimani trebali voditi.
Adis Polovina, predstavnik udruženja, kaže za BIRN BiH da su tribine javne.

“To je glavna djelatnost našeg udruženja”, kaže Polovina i objašnjava kako se ovo udruženje bavi i humanitarnim radom te stipendiranjem studenata.

Za svoje aktivnosti, “Alternativa” je tokom 2017. i 2018. godine iz budžeta Općine Ilidža dobila ukupno 6.000 konvertibilnih maraka (KM) iz oblasti kulture, a za 2019. je planirano da se za ovo udruženje izdvoji još 4.000 KM za “redovne aktivnosti”.

“Novac koji smo dobili od Općine Ilidža je usmjeren ka bajramskom druženju. To je projekat koji nas poprilično košta. Da bi se finansirao taj događaj, potrebno je minimalno 3.000 KM. Mi kao mi sami, nismo mogli da ga obezbijedimo, da skupimo između sebe da bismo mogli da finansiramo mimo te finansijske pomoći od strane Općine Ilidža”, kaže Polovina.

Prema izvještajima o radu ovog udruženja koje je BIRN-u BiH dostavila Općina Ilidža, tokom 2017. i 2018. organizirano je 27 javnih tribina, bajamska druženja, te su postavljeni informativni štandovi na prostoru Ilidže, u cilju “afirmacije univerzalnih vrijednosti, patriotizma, te potpomaganja društvenog aktivizma, s ciljem hizmeta bošnjačkog naroda”.

Iz kabineta načelnika Ilidže Senaida Memića (SDA) za BIRN BiH su rekli da on nije u prilici razgovarati o izdvajanju budžetskog novca za finansiranje vjerskih predavanja.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić kaže kako bi država generalno trebala biti neutralna “po pitanju vjerskih opredjeljenja” i da se postavlja pitanje da li bi trebala finansirati nekoga ko osporava slobode drugih. S druge strane, objašnjava Mujkić, liberalna demokratska država ne bi smjela da ograničava rad udruženja “osim u slučajevima direktnog govora mržnje”.

“Alternativa” je u svom izvještaju o utrošku sredstava za 2018. godinu navela da je organizirala promociju knjige Dževada Gološa na kojoj su govorili Elvedin Pezić i Safet Kuduzović.

Najviše predavanja finansiranih iz budžeta Općine Ilidža, ukupno njih devet, održao je Elvedin Pezić, najpopularniji selefijski daija u BiH, čija zajednica na Facebooku odnedavno broji više od 180.000 pratilaca.

Posljednje predavanje – “Iskoristi pet životnih prilika” – Pezić je održao početkom oktobra 2019. u prepunoj sali Kina “Igman”. Isto predavanje je održao u najmanje pet različitih organizacija tokom oktobra, novembra i decembra 2019. godine.

U oktobru je ovo predavanje također održao u Udruženju za afirmaciju pozitivnih vrijednosti “Oaza” Zavidovići, pet mjeseci od gostovanja na iftaru koje je ovo udruženje organiziralo.

Poslije kolektivnog iftara u “Prvoj osnovnoj školi” u Zavidovićima, Pezić je održao govor zahvaljujući se onima koji su pomogli, finansijski i pri organizaciji. Tom prilikom on se zahvalio udruženju “Izvor dobročinstva” iz Sarajeva, te “pokrovitelju” događaja – općinskom načelniku.

Hašim Mujanović, načelnik Zavidovića, u razgovoru s novinarima BIRN-a BiH negirao je da je na bilo koji način učestvovao u organiziranju i finansiranju ovog događaja.

“Općina nikada nije niti organizovala, niti sam ja lično učestvovao po bilo kom osnovu u jednoj takvoj organizaciji”, kaže Mujanović i dodaje da ne bi bilo zakonito da Općina na taj način djeluje i daje novac za organizaciju iftara van Islamske zajednice.

Iz udruženja “Oaza” iz Zavidovića su rekli da je “načelnik bio logistička podrška, obezbijedio nam prostor i tako”.

To je bila druga godina zaredom da na plakatima piše kako se iftari organiziraju uz podršku načelnika. Na oba je govor održao Pezić.

Kada je udruženje “Oaza” iz Tuzle prije šest godina tražilo dozvolu za organiziranje iftara na Trgu slobode, Općina Tuzla je odbila njihov zahtjev, uz obrazloženje da “nisu bili ispunjeni svi uslovi”.

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović je za BIRN BiH u pisanom odgovoru rekao da je “jedino normalno da vjerske zajednice (Katolička i Pravoslavna crkva, Islamska zajednica, Jevrejska opština) organizuju javne vjerske manifestacije”.

“Grad Tuzla je do sada, zadnjih nekoliko godina, podržavao organizaciju iftara na Trgu slobode, odnosno u SKPC-u ‘Mejdan’, koji je organizovala Islamska zajednica Tuzle”, kazao je Imamović.

Iz udruženja “Oaza” Tuzla nisu pristali govoriti za BIRN.

Aner Zuković iz “Atlantske inicijative” objašnjava da su rezultati njegovih istraživanja pokazali da su članovi udruženja najviše okupirani idejama kako spriječiti devijacije u vjeri, te da “ove organizacije uglavnom pokušavaju zadržati politički neutralan stav i da je njihovo članstvo skoro pa dominantno apolitično, kao i to da su politički aktivni selefisti veoma rijetki”.

“Selefije kao zakonodavca priznaju samo i isključivo Boga, otvoreno se suprotstavljajući savremenim demokratskim pogledima na pitanja uređenja društva i države”, kaže Zuković i dodaje kako je “indikativno da njihov rad ima ili je imao određenu neformalnu političku saglasnost političara iz Federacije”.

Jačanje veza
Profesor Asim Mujkić smatra da podrška udruženjima koja organiziraju predavanja “govori o ideološkim opredjeljenjima načelnika koji je ta sredstva dao” i da ga takvi postupci “diskvalificiraju da predstavlja većinu građana ili sve građane u svojoj općini”.

“Ono što, po mom mišljenju, treba da se istražuje jeste ta ideološka bliskost, zašto načelnici ili drugi politički lideri takve pokrete ili udruženja podržavaju, kakva su njihova ideološka opredjeljenja i planovi”, kaže Mujkić.

Udruženje građana “Elif” Kalesija je sa projektom “Uči, čitaj, jačaj” dobilo 1.000 KM od Općine Kalesija za podršku organizacijama civilnog društva. Dio novca potrošili su tako što su posjetili Centar za edukaciju “Emanet” u Mostaru i obišli grad.

Iz ovog udruženja su rekli da ne žele govoriti za BIRN BiH, dok u svom odgovoru iz Općine Kalesija nisu odgovorili na dio zahtjeva za komentar o izdvajanju sredstava.

Kako je navedeno u obavijesti nakon posjete “Emanetu”, članovi udruženja su ovom posjetom “imali priliku da se višestruko okoriste i to: da ojačaju međusobne bratske veze, da steknu nova poznanstva, da se edukativno i moralno okoriste od kurra hfz. Dževada Gološa, da razmijene iskustva sa novim poznanicima”.

Dževad Gološ je glavni predavač Centra za edukaciju “Emanet” iz Mostara. On je 2006. godine u Mostaru bio osnivač Fondacije “Darul Kur’an”. Cilj ove fondacije bilo je “podučavanje Kur’anu časnom, učenje napamet, omogućavanje novčanih zbrinjavanja hafiza u toku školovanja, pomoć djeci i starima, pospješivanje održavanja predavanja, tribina”.

Nedugo nakon osnivanja, Islamska zajednica je tražila brisanje Fondacije “Darul Kur’an”, vidljivo je iz dokumentacije dostupne u registru Federalnog ministarstva pravde u koji je BIRN BiH imao uvid. Zahtjev je upućen 2006. godine i od ove fondacije se tražilo pribavljanje naknadnog odobrenja Islamske zajednice.

Tadašnji reisul-ulema Mustafa ef. Cerić je u razgovoru za BIRN BiH rekao kako se ne sjeća šta se sve dešavalo sa zahtjevom za brisanje fondacije iz registra. Dževad Gološ nije želio s novinarima BIRN-a BiH razgovarati o radu “Darul Kur’ana” niti “Emaneta”.

Uprkos zvaničnom zahtjevu za brisanje iz registra, fondacija je narednih sedam godina organizirala predavanja daija u BiH.

Islamska zajednica u BiH je 2012. godine ponovo tražila zatvaranje ove fondacije shodno Zakonu o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH, prema kojem je zabranjeno osnivanje udruženja vjerskih službenika ili vjernika bez odobrenja nadležne vlasti crkve ili vjerske zajednice.

U zahtjevu za brisanje iz 2012. godine – koji je, nedugo nakon što je imenovan za reisa, uputio Husein Kavazović i u koji je BIRN BiH imao uvid – navodi se kako ova fondacija “ne želi svoj rad da uskladi s radom Islamske zajednice iako su za to dobijali inicijativu, a navedena fondacija ostvaruje prihode iz inostranih donacija koristeći neupućenost ljudi kojima se obraća da bi došli do sredstava”. Fondacija je nakon ovog zahtjeva tražila saglasnost Islamske zajednice za njeno djelovanje.

Kako Islamska zajednica ovu saglasnost nije izdala, u junu 2013. godine Fondacija “Darul Kur’an” je izbrisana iz registra.

Nedugo nakon toga, u Mostaru je osnovano udruženje Centar za edukaciju “Emanet”, čiji su zvanični ciljevi jačanje slobode izražavanja u različitim oblicima, proučavanje kulturno-historijskog naslijeđa BiH i zalaganje za očuvanje kulturno-historijske baštine, ali djelovanje ove organizacije ima sličnosti ranijem radu Fondacije “Darul Kur’an”. Dževad Gološ se u dostupnom registru udruženja ne navodi kao osnivač udruženja, ali je najčešći predavač i njegovi videi su najvećim dijelom sadržaj Facebook stranice ovog udruženja.

Iz udruženja nisu željeli govoriti za BIRN BiH.

U tekstu “Vaninstitucionalna tumačenja islama”, koji je dio publikacije iz 2018. godine Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, ustanove Rijaseta Islamske zajednice, navodi se kako se “nova tumačenja islama, kao i islamski aktivizam i da’va u BiH manifestuju na organizovan način putem nevladinih organizacija”.

“U okviru kulturnih, humanitarnih i drugih aktivnosti, ove NVO se bave i vaninstitucionalnim tumačenjem islama”, navodi se u publikaciji, gdje se objašnjava da su sve registrirane u Federaciji i Brčko distriktu.

“Organizacije se fokusiraju na mijenjanje vjerskih i političkih stavova muslimana, a ne nemuslimana u BiH”, navodi se u publikaciji o radu nekoliko vrsta nevladinih organizacija, među kojima su i one koje organiziraju predavanja selefijskih daija.

Kao neke od najistaknutijih daija u BiH, publikacija navodi Elvedina Pezića i Safeta Kuduzovića, o čemu je BIRN BiH ranije već pisao.

Kuduzović, kao jedan od najvećih autoriteta selefijskih daija u BiH, u junu ove godine je trebao održati predavanje u Austriji.
Predavanje je otkazano zbog, kako je u austrijskim medijima navedeno, govora mržnje koji se u njegovim prijašnjim predavanjima mogao prepoznati, podsjećajući na izvještaje gdje stoji kako je Kuduzović ranije oštro govorio o kažnjavanju ljudi koji javno vrijeđaju Poslanika Muhammeda.

Udruženje “Ilum – Haus des Wissens”, koje je organiziralo predavanje i koje kaže da je dijelom zajednice svih muslimana u Austriji, o ovome nije htjelo govoriti za BIRN BiH.

Iz Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji, koja je dijelom Islamske zajednice u BiH, rekli su za BIRN BiH kako “Udruženje ‘Ilum’ nije član Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji, niti sarađuje na bilo koji način s našom zajednicom”.

Sadržaji ovog udruženja o otkazivanju Kuduzovićevog predavanja danas više nisu dostupni na njihovoj Facebook stranici.

Zuković objašnjava da su sadržaji koje je Kuduzović objavljivao na internetu od 2011. do 2013. godine “održavali visok nivo netrpeljivosti prema Islamskoj zajednici u BiH i sadržavali otvorenu antisemitsku i antisufijsku retoriku”.

“Zagovarao je ekstremistička pravila životnog stila, tvrdio čak da dječaci ne bi trebali igrati fudbal, i promovisao potpunu poslušnost žena prema njihovim muževima. Vremenom Kuduzović smanjuje dozu polemike i netrpeljivosti u svojoj retorici. Od početka 2018. Kuduzović se vidljivo trudi da promijeni ton. Govori o poštovanju drugačijih mišljenja i potrebi da se izbjegne vrijeđanje, pa čak izražava i žaljenje zbog podjela među muslimanima”, kaže Zuković.

Prema Zukoviću, Kuduzović se ipak “nije odrekao svojih napada na vjerske novotarije i novatore”.

“Premda više ne napada Islamsku zajednicu otvoreno, čini se da on i druge daije u njegovom okruženju, poput Gološa, a koji su prihvatili inkluziju u strukture Islamske zajednice, posmatraju taj proces integracije kao priliku da promijene ovu organizaciju iznutra”, kaže Zuković.

Namjenska sredstva
Humanitarno udruženje “Tempo” iz Vogošće još je jedno udruženje koje organizira predavanje daija. Oni su od Općine Vogošća u posljednje četiri godine dobili 8.000 KM. Premda iz ovog udruženja nisu htjeli govoriti za BIRN BiH, kratko su potvrdili da se finansiraju iz budžeta Općine.

“Godišnje otprilike dobijemo oko 2.000 KM od Opštine Vogošća. I ta se sredstva namjenski troše”, kažu u kratkom odgovoru.

“Tempo” u Kulturno-sportskom centru u Vogošći organizira predavanja Pezića i Kuduzovića. Njih dvojica su ranije odbili razgovarati s novinarima BIRN-a BiH.

Iz kabineta Edina Smajića (SDA) nisu odgovorili na zahtjev za razgovor s načelnikom. U naknadnom pisanom odgovoru glasnogovornik Općine je kazao da su sva sredstva koja su dodijeljena ovom udruženju potrošena na projekte humanitarnog karaktera, “podjelu paketića djeci u bolnici, obilazak povratničkih porodica u Republici Srpskoj, podjelu paketa i slično”.

Veliki broj nevladinih organizacija koje su aktivne u organiziranju predavanja Pezića, Kuduzovića i drugih, objašnjava Zuković, pokazuje da, i nakon provedenog procesa integracije u strukture Islamske zajednice, “i dalje postoji organizovani prozelitizam selefijske interpretacije islama, možda i najjači do sada”.

“Postavlja se pitanje koliko je ova integracija bila uspješna i da li postoji potreba za njenom revizijom?”, kaže Zuković.