Članak

Tajne optužnice uvreda žrtvama

16. Februara 2012.00:00
Odluku o nedostupnosti optužnica kao javnih dokumenta žrtve smatraju sramotnom i uvredljivom, dok su predstavnici nevladinih organizacija iz regiona rekli kako će ova odluka onemogućiti praćenje sudskih postupaka.

This post is also available in: English

Nakon što je Državno tužilaštvo kazalo da optužnice neće biti dostupne javnosti zbog odluke Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH, predstavnici žrtava su naglasili kako ne vide smisao donošenja takve odluke, te da je sramotna i uvredljiva za sve žrtve.

“Mislim da je to ogromna uvreda za sve koji su pretrpjeli zločine i strahote ovog rata. Ta odluka služi da se zabrani izvještavanje javnosti i upoznavanje sa stvarnim činjenicama”, kazao je Miroslav Zelić, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Saja Ćorić, predsjednica Udruženja logoraša iz Vojnog kod Mostara, smatra da će se ova odluka negativno odraziti na svjedoke, te da može negativno utjecati na svjedočenja žrtava pred sudovima.

Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja “Žena-žrtva rata”, smatra da bi svaka optužnica trebala biti dostupna svakom građaninu, te da ne može vjerovati da je Agencija za zaštitu ličnih podataka mogla predložiti ovakvu odluku i da je Tužilaštvo BiH to prihvatilo.

“Kada kliknem na stranicu Haškog tribunala, znam koliko je presuđeno ratnih zločinaca za silovanje, koliko ih je umrlo, koliko ih je priznalo krivnju, koliko je postupaka u toku. Znači, uvijek mi je dostupno da se informišem jer me to interesuje i treba da znam”, objašnjava Hasečić.

Iz Tužilaštva BiH su kazali da na osnovu instrukcije Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH “optužnice više nikako ne mogu biti dostupne javnosti”. U Agenciji smatraju da je objavljivanje optužnica u punom obimu neprihvatljivo i da je suprotno pravu i praksi u drugim zemljama.

Zbog važnosti transparentnosti postupaka, Haški tribunal je na svoju internetsku stranicu postavio sve javne odluke i dokazne materijale od 1994. godine do danas. Javnosti je omogućeno da pogleda više od 190.000 dokumenata, od naloga za hapšenje, podnesaka, dokaznih predmeta, sve do drugostepene (konačne) presude.

Za razliku od predstavnika udruženja žrtava, Vasvija Vidović, braniteljica koja zastupa optužene za ratne zločine pred Sudom BiH, kazala je da podržava odluku da optužnice ne budu javni dokumenti.

“Objavljivanje podataka iz optužnice znači da nisu prošli kroz proces provjere i prema tome nije fer da tako nešto izlazi u javnost. S druge strane, to utiče na javnost, javlja se negativan stav prema tim optuženima. Oni često gube na poslovnom i ličnom planu”, objasnila je braniteljica Vidović.

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava iz Srbije, navodi da su optužnice javni dokumenti i u Haškom tribunalu, ali i u Srbiji.

Biserko dodaje kako će uskraćivanje optužnica “uticati i na adekvatno izvještavanje sa suđenja”.

Također, u Centru za suočavanje s prošlošću – Documenta iz Hrvatske, smatraju da će praćenje suđenja biti onemogućeno ukoliko optužnice i dalje ne budu javni dokumenti, te dodaju kako sudovi i tužilaštva u Hrvatskoj dostavljaju optužnice koje sadrže osnovne lične podatke.

“Po mom skromnom mišljenju, mislim da je to pogrešna primjena Zakona o zaštiti osobnih podataka, a s druge strane, vi znate da to morate braniti onom potrebom javnošću. (…) U optužnici se navode osnovni podaci, a potreba javnosti je da zna kada je određena osoba optužena, tko je ta osoba. Mislim da to u ovom trenutku prevaguje potrebu zaštite osobnih podataka”, kazala je Milena Čalić-Jelić, pravnica u Documenti.

Mirela Huković-Hodžić, novinarka BH Radija 1 i članica Asocijacije izvještača sa sudova (AIS) u BiH, naglašava da novinari moraju imati relevantne informacije iz pravih izvora jer bez toga nema ni prave priče, ni kvalitetne informacije.

“Teško je pisati o stvarima o kojima nema dovoljno podataka iz relevantnih izvora”, kazala je Huković-Hodžić.

This post is also available in: English