Članak

Karadžić: Moralna dužnost prema javnosti

30. Novembra 2009.10:29
Radovan Karadžić još jednom osporava legitimitet Tribunala u Haagu ističući kako nema “pravnog osnova za njegovo formiranje”, niti ga može biti unutar postojećeg pravnog poretka Ujedinjenih nacija.

This post is also available in: English

“Nezavisno od odluke koju će Pretresno veće doneti povodom ovog podneska, dr. Radovan Karadžić smatra svojom moralnom dužnošću pred svekolikom javnošću i istorijom da ospori pravnu valjanost i legitimnost ovog suda”, stoji u Karadžićevom podnesku.

Vijeće sigurnosti UN-a je rezolucijom od 25. maja 1993. godine osnovalo Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), radi procesuiranja ratnih zločina počinjenih na ovoj teritoriji. Karadžić je pak ocijenio da Vijeće sigurnosti “nije imalo ovlasti za formiranje sudova” zbog nepostojećeg pravnog osnova za takvo djelovanje.

“Pravni osnov je ‘nađen’ u širokom tumačenju odredbe u glavi VII Povelje UN-a, po kojoj Savet bezbednosti može preuzeti meru radi održavanja ili uspostavljanja mira i bezbednosti, posle utvrđivanja da postoji pretnja miru ili čin agresije. Drugim rečima, izraz ‘sud’, kao odgovarajuća ustanova, podveden je pod reč ‘mera’, što još niko nije učinio”, tvrdi Karadžić.

Vijeće sigurnosti, dodaje Karadžić, prema svom mandatu može isključivo formirati “pomoćne organe radi obavljanja svojih poslova”.

“Sud kao ustanova – naročito valjan i nezavisan sud – nikako se ne može smatrati pomoćnim organom nekog drugog, pa ni izvršnog organa. Otuda podvođenje pojma ‘sud’ pod izraz ‘pomoćni organ’ ili ‘mera’ da bi se stvorio pravni osnov za obrazovanja MKSJ-a, predstavlja pogrešno tumačenje smisla i domašaja već utvrđenih ovlasti Saveta bezbednosti radi njihovog dalekosežnog prekoračivanja”, smatra optuženi.

Karadžić smatra da u tom slučaju dolazi do “nategnutog i pogrešnog kvalifikovanja pojedinih sukoba kao pretnje svetskom miru”, a kao primjer navodi oružani sukob u BiH, koji je “očigledno predstavljao građanski rat”.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS) i vrhovni komandant oružanih snaga RS-a, tereti se za niz zločina počinjenih u BiH, među kojima su genocid počinjen u Srebrenici i u još 10 bh. gradova, kao i zločini počinjeni u 27 općina, s posebnim osvrtom na opsadu Sarajeva.

Suđenje Karadžiću je počelo 26. oktobra ove godine, kada je Tužilaštvo iznijelo uvodnu riječ, a nastavak je zakazan 1. marta 2010. godine.

Optuženi smatra da je Haški tribunal svojim postojanjem doveo do kršenja Ženevske konvencije o zaštiti ljudskih prava i Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

“Međunarodni sud ima zadatak da primjenjuje postojeće humanitarno pravo. Ni to, međutim, nije tačno. Savet bezbednosti je, vršeći svoju nepostojeću zakonodavnu nadležnost, suspendovao primjenu konvencija (…) koje nadležnost za suđenje poveravaju nacionalnim sudovima, tako što je za zločine počinjene na teritoriji bivše SFR Jugoslavije uspostavio prvenstvenu nadležnost MSKJ-a”, tvrdi Karadžić.

Prema Karadžićevom mišljenju, činjenica da je Haški tribunal sam donio Pravilnik o postupku i dokazima, znači da je taj sud “sam sebi zakonodavac”.

“Kada je jednom uzurpirao pravo da donosi zakone, Savet bezbednosti se odvažio na još jedan korak: svoju nepostojeću zakonodavnu nadležnost preneo je na svoju tvorevinu – Međunarodni krivični sud u Haagu”, dodaje optuženi.

Haški tribunal je, navodi se u Karadžićevom podnesku, bez dvoumljenja prihvatio ovlaštenje da sam sebi propisuje zakone, pa su tako 11. februara 1994. utvrđena pravila, koja su do februara 2008. godine “čak 42 puta menjana”.

“Što je najgore, Sud je menjao pravila po kojima treba da sudi imajući na umu praktične probleme koji su se pojavljivali prilikom njihove primene na tekuće slučajeve koje je trebalo da presudi. To je, nažalost, činio uprkos vlastitom pravilu da se amandmani ne mogu primenjivati na štetu prava optuženog”, zaključio je Karadžić.

Karadžić, koji je, nakon više od decenije u bjekstvu, uhapšen 21. jula 2008. u Srbiji, u martu ove godine je negirao nadležnost Haškog tribunala da mu sudi.

This post is also available in: English