Na suđenju za zločine počinjene u septembru 1992. u Bijeljini, svjedok Državnog tužilaštva je izjavio da je od komšija bošnjačke nacionalnosti u Bukrešu saznao da im optuženi Stevo Bokarić dolazi do kuća i govori da trebaju da idu.
Na suđenju za zločine na području Rogatice, svjedok Odbrane ispričao je kako su lica koja su bila dovedena u “Rasadniku” dolazila u obližnju kasarnu po hranu i vodu.
U nastavku suđenja za zločine na području Prijedora, usvojen je prijedlog da tri svjedoka budu saslušana u dodatnim dokazima Državnog tužilaštva, nakon što su njihove izjave odbijene kao dokazi replike, dok su uloženi materijalni dokazi Odbrane Milorada Obradovića.
Svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je ispričao da je čuo kako su njegov otac, amidža ali i stanovnici zvorničkih sela bili zatvoreni u Tehničkom školskom centru (TŠC) u Karakaju, gdje su bili tučeni, i da ih je 100 do 150 ubijeno.
Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini nestale su kompletne porodice čije posmrtne ostatke će u slučaju pronalaska biti nemoguće identifikovati, jer nemaju živih rođaka koji bi mogli dati uzorke krvi.
Slike mladića koji su ušli u minsko polje, pucnjava i tijela ubijenih scene su kojih se Mensura Alagić-Dedić sjeća sa puta ka slobodi koji je iz Kotor-Varoši do Travnika prešla prije 32 godine. Sudbine amidže i i najbližih rođaka, koji su na tom putu nestali, nikada nije saznala, a uspomene na njih i zločin koji se dogodio danas svojim svjedočenjem čuva od zaborava.
Savez logoraša Bosne i Hercegovine će u subotu s porodicama žrtava na lokalitetu bivšeg logora “Kamenica“ kod Drvara
obilježiti 32. godišnjicu zatvaranja ovog logora kroz koji je, prema podacima Saveza, prošlo više od dvije stotine ljudi, od kojih su neki pronađeni u masovnoj grobnici “Golubnjača“.
Svjedočenje osuđenog Predraga Bastaha na suđenju Višnji Aćimović, koja je optužena za zločine na području Vlasenice, u beogradskom Višem sudu je odgođeno zbog administrativnih problema.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt podnio je redovni izvještaj generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija (UN), u kojem je naveo da je zbog Rezolucije o Srebrenici došlo do novih etničkih napetosti i povećanog negiranja genocida, potom da je zbog sankcija došlo do destabilizacije budžeta Republike Srpske, a izvjestio je i o napadima na povratnike i nedostatku nastave o historiji zasnovane na činjenicama, te o brojnim izazovima u neispunjenju prioriteta za pristupanje Evropskoj uniji.