Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je produženje mjera zabrane za Boru Ivanovića, nakon što je protiv njega potvrđena optužnica za silovanje na području Foče 1992. godine.
Na suđenju za zločine na području Teslića, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je pročitalo iskaz svjedokinje u kojem je iznijela saznanja o ubistvu svog brata.
Na suđenju za zločine na području Sapne, svjedok Državnog tužilaštva rekao je da je u mjestu Here, gdje je bila smještena komanda Prve teočanske brigade, vidio zarobljenika za kojeg je čuo da je kasnije razmijenjen.
Na suđenju za zločine na području Travnika i Skender-Vakufa, svjedoci Državnog tužilaštva su ispričali kako optužene Boška i Davora Peulića te Petra Đurića nisu viđali u prostorijama gdje su bili zatvorenici.
Čitanjem optužnice i uvodnom riječi Tužilaštva Bosne i Hercegovine počelo je suđenje Kerimu Lučareviću, optuženom za zločin u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici u maju 1992. godine.
Bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislav Krstić, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici, ponovo je zatražio od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) prijevremeno puštanje na slobodu, što je Mehanizam ranije odbio u više navrata.
Suđenje Radenku Staniću, Miroslavu Kraljeviću i Goranu Gariću, optuženima za zločine na području Vlasenice, nastavljeno je preslušavanjem iskaza svjedoka Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
U nastavku suđenja za zločine na području Foče, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je u decembru 1992. s ocem odbijao napad u zaseoku Bogavići, dok im kuća nije zapaljena.
Đorđe Ristanić, koji je nakon pravosnažne oslobađajuće presude za zločine u Brčkom tužio državu zbog nanesenog duševnog bola, povreda ugleda i časti, rekao je da su mjere zabrane koje je imao tokom postupka, ali čak i nakon njega, uticale na njegov porodični i poslovni život, te mentalno stanje.
Na suđenju za zločine na području Bugojna, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je u nastavku saslušanja ispričao da je optuženi Dževad Mlaćo tražio da se napravi lista “ekstrema”.