U Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, na Kosovu i u Srbiji većina spisa i dokaza sa suđenja za ratne zločine nije neposredno dostupna novinarima, istraživačima i široj javnosti, skrivajući ključni dio nedavne balkanske historije.
Nova radna mjesta ili novi asfalt na prometnicama, podjela pomoći socijalno ugroženima, umirovljenicima ili djeci, kampanja u školskim dvorištima i na Facebooku, ali i korištenje aktualne situacije s pandemijom, pri čemu se obilato troše javni resursi, dio su predizbornih aktivnosti lokalnih političara iako im je sve to zakonom zabranjeno.
Tekst predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV) Milana Tegeltije, u kojem objašnjava “zašto novinar nema pravo da objavi nezakonito sačinjen snimak”, izazvao je brojne oštre reakcije novinara, pravnih stručnjaka, akademske javnosti, ali i organizacija koje prate rad pravosuđa.
Količina lijekova koju bi Bosna i Hercegovina mogla dobiti putem velikog evropskog tendera za nabavku lijekova za liječenje koronavirusa na odjelima intenzivne njege, vrlo izvjesno neće biti u istim količinama koje su tražene od Evropske komisije nakon što se zbog sporosti administracije BiH tek uključila u nabavku kroz rezerve. Iz Komisije su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) objasnili da postoji mogućnost da BiH zbog velike potražnje u konačnici ne dobije važne lijekove uprkos tvrdnjama domaćih vlasti da neće biti posljedica kašnjenja na evropski tender.
Objave na društvenim mrežama koje relativiziraju presudu Huseinu “Bilalu” Bosniću, osuđenom na sedam godina zatvora zbog vrbovanja i poticanja na terorizam te organiziranja terorističkih grupa, tokom prethodnog mjeseca podijelili su, između ostalih, pripadnici Oružanih snaga BiH, nastavnik u srednjoj školi te imam iz Sanskog Mosta.
Pred sudovima u Banjaluci obustavljena su dva postupka protiv većeg broja građana za koje je banjalučka policija pokrenula prekršajne postupke zbog dešavanja iz 2018. godine, potvrdili su iz grupe “Pravda za Davida” nakon što su dobili rješenja sudova.
Nakon što je nekoliko uglednih medija prošlog mjeseca objavilo lažni dokument navodne naredbe generalštaba Jugoslovenske narodne armije (JNA) kojom se Željku Ražnatoviću Arkanu naređuje nastavak „dejstva bez obzira na žrtve“, historičari i eksperti upozoravaju da se radi o pokušajima diskreditacije stvarnih haških dokumenata i utvrđenih činjenica.
Entitetska ministarstva i druge zdravstvene institucije nisu mogle Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) dostaviti spisak laboratorijskih kapaciteta ustanova koje su verifikovane za PCR nekomercijalno testiranje na COVID-19, kao ni koliko su ovi kapaciteti povećani od marta kada je počela pandemija koronavirusa. Krovne institucije su obrazložile kako nemaju zbirne podatke dok sa lokalnog nivoa nisu svi odgovorili na upite BIRN-a BiH. Analiza dostupnih podataka o broju dnevnih testiranja i nabavki PCR uređaja pokazuje da su kapaciteti povećani, ali teško da mogu dostići nivo preporučenih masovnih testiranja.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ispoštovalo je samo četiri od ukupno 32 preporuke koje je u ranijem izvještaju iz 2016. godine dala sutkinja Joanna Korner za unapređenje rada na predmetima ratnih zločina, dok je 15 preporuka ostalo neprovedeno, a čak 13 tek djelimično provedeno, navodi se u novom izvještaju objavljenom danas.
Pero Glavočević i Pero Božić ubijeni su u julu 1993. godine na području Fojnice. Apelujući 27 godina na domaće pravosudne institucije, u koje su kako kažu izgubili povjerenje, da riješe slučaj ubistva njihovih najmilijih, članovi porodica i rođaci stradalih govore za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kako bi im procesuiranje odgovornih donijelo određeni smiraj.