Pržulj: Završen dokazni postupak Tužilaštva BiH
Čitanjem iskaza preminulih svjedoka iz istrage i ulaganjem materijalnih dokaza završen je dokazni postupak Državnog tužilaštva na suđenju za zločine počinjene na području Sokoca.
Čitanjem iskaza preminulih svjedoka iz istrage i ulaganjem materijalnih dokaza završen je dokazni postupak Državnog tužilaštva na suđenju za zločine počinjene na području Sokoca.
U završnoj riječi na suđenju Marijanu Brnjiću, optuženom za zločin počinjen na području Odžaka, Odbrana je naglasila da je optuženi oslobođen krivnje u drugom predmetu koji se “bavio istim događajem” i da bi stoga Sud BiH i ovaj put trebao donijeti oslobađajuću presudu.
Na suđenju za genocid počinjen u Srebrenici, tužilac Tužilaštva BiH rekao da se posebno trebaju cijeniti prisluškivani razgovori vojnika iz 1995. godine, koji najbolje mogu “stvoriti sliku o odvođenju osoba na strijeljanje”.
Izjava optuženog Milana Mandića u emisiji ELTA Televizije 2014. godine može se svrstati u govor mrženje, zaključila je univerzitetska profesorica socijalne psihologije Jadranka Kolenović-Đapo.
Na suđenju za zločine počinjene na području Rogatice svjedokinje Tužilaštva BiH su opisale kako su u junu 1992. odvedene u objekat kod „Crkvenog doma“ gdje su držane u neuslovnoj prostoriji nekoliko dana.
Na suđenju za ometanje rada pravosuđa, svjedok Državnog tužilaštva je predstavio analizu kontakata koja obuhvata telefonske poruke i pozive koje su razmjenjivali optuženi Fahrudin Radončić, Bakir Dautbašić i Bilsena Šahman.
Pred Vrhovnim sudom Federacije BiH (FBiH) iznesene su žalbe na presudu kojom je Ibro Turajlić proglašen krivim za zločin prema zarobljenicima u Počitelju i osuđen na šest godina zatvora.
Na suđenju za zločine počinjene na području Odžaka, svjedok Odbrane je rekao da tokom rata nije bilo pritužbi na optuženog Jozu Đojića.
Sud BiH je prihvatio sporazum o priznanju krivice Miće Jovičića te ga osudio na pet godina zatvora zbog zločina počinjenog 27. februara 1993.
Svjedočeći u svoju korist u Sudu BiH, optuženi Nikola Zovko je kazao da je saznao da su civilni i vojni policajci, među kojima i Petar Krndelj, išli na intervenciju na Čeljevsku adu (općina Čapljina) kada je zarobljen major Veledar.