Uspostava vladavine prava u Bosni i Hercegovini ključni je prioritet u procesu evropskih integracija, ali i uvjet za zatvaranje Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice u ovoj zemlji.

Svjedok Tužilaštva BiH je izjavio da je s Prvom višegradskom brigadom Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) išao u selo Bučje (općina Goražde) u ljeto 1992. godine te da je učestvovao u pregovorima o razoružavanju mještana.

Svjedok Tužilaštva BiH je rekao da je u septembru 1993. godine, nakon što je vidio da gori Uzdol (općina Prozor), pomogao tenkistima pri gađanju položaja oko škole u istom selu.

Bivši ministar Odbrane bosanskih Hrvata Bruno Stojić negirao je pred Haškim tribunalom da je bio učesnik u udruženom zločinačkom poduhvatu stvaranja proširene hrvatske države na teritoriji BiH zločinima nad Muslimanima.

Bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić zatražio je da bude pušten na privremenu slobodu iz Haškog pritvora kako bi otišao na liječenje u Rusiju.

U nastavku suđenja za genocid počinjen u Srebrenici, svjedok Tužilaštva BiH ispričao je da je starije osobe na njihov zahtjev odvezao u Potočare i predao ih UNPROFOR-u.

Odbrana Ilije Jurića zatražila je od Trećestepenog vijeća Suda BiH da ukine presudu za njihovog branjenika i oslobodi ga odgovornosti za ratni zločin u Odžaku, odnosno silovanje jedne osobe.

Svjedok Državnog tužilaštva kazao je na suđenju za zločine počinjene u Brčkom da je 1992. godine izdavao propusnice osobama privedenim u “Luku”.

Iako se podnese na stotine krivičnih prijava, stručnjaci smatraju da se u Bosni i Hercegovini govor mržnje još uvijek ne smatra kažnjivim djelom.

Čitanjem optužnice i uvodnim riječima pred Sudom BiH počelo je suđenje Draganu Vikuću, Jusufu Pušini, Nerminu Uzunoviću i Mladenu Čovčiću, optuženima za zločin protiv ratnih zarobljenika počinjen na području Sarajeva.