U Okružnom sudu u Doboju odložena su ročišta za izjašnjenje o krivici u tri predmeta za zločine počinjene nad civilima u Bosanskom Brodu, Doboju i Tesliću jer se optuženi koji žive u Hrvatskoj, Švedskoj i Srbiji nisu odazvali.
Na suđenju za genocid u Srebrenici, svjedokinja Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavila je da njen suprug nije uspio izaći u julu 1995. i da je pronađen u jami u Šekovićima.
Vještakinja Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričala je kako je radila na analizi sadržaja mobilnih telefona optuženog Mustafe Vrapca, nekadašnjeg zaposlenika Državnog tužilaštva koji se tereti za krivotvorenje službene isprave i primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem.
Na suđenju za zločine na području Sapne, svjedoci Tužilaštva Bosne i Hercegovine govorili su o sukobima i zarobljavanju kod sela Lokanj u decembru 1993. te razmjeni tijela.
Na suđenju Samiru Nukiću za izazivanje mržnje, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je s Facebook profila zadokumentovao spornu fotografiju i objave.
Odbrane Abida Arapčića i Pašage Čajića zatražile su oslobađajuću presudu u predmetu za zločine na području Lukavca, ističući pitanja spornih identifikacija i kredibiliteta zaštićenog svjedoka.
Na suđenju za zločine na području Teslića, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da je u zatvoru u Pribiniću upravnik bio Dragan Babić, koji je udarao zavorenike.
Svjedokinja Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričala je kako ju je, u bivšoj kasarni u Visokom, Asim Hamzić udarao rukama, čizmom i palicom, dok ju je optuženi Hajrudin Halilović udario jednom.
Svjedokinja Državnog tužilaštva ispričala je na ročištu za zločine na području Konjica da je tokom napada na Bradinu pobjegla s djecom u kuću Josipa Zovke, iz koje je odvedena na ispitivanje u mjesni ured u centru Bradine, gdje je pretučena.
Čitanjem optužnice i saslušanjem prvog svjedoka počelo je suđenje petorici optuženih za zločine počinjene u prijedorskom selu Briševo i okolnim mjestima u julu 1992. godine.