Čovjek koji je 1992. godine napustio svoj dom u Hrtkovcima u Srbiji nakon što je lider Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj raspirio antihrvatsko raspoloženje u ovom selu, danas pokušava da dobije odštetu.
Od 1992. godine do prekida vatre kojim je okončan sukob u Bosni i Hercegovini, srpske snage su držale pod opsadom grad Goražde, smješten u dolini rijeke Drine. Tokom borbi, dok je vojska bosanskih Srba gađala grad raketama i artiljerijskim granatama sa brda iznad Drine, ubijeno je ili ranjeno 7.000 civila, od kojih 548 djece. I pored velikog broja žrtava, još niko nije procesuiran za zločine koji su počinjeni nad stanovnicima ovog grada.
Istraga za ubistvo šest muškaraca zarobljenih 1994. u rejonu Šiljkovače kod Velike Kladuše već četvrti put tokom 17 godina prebačena između Kantonalnog i Državnog tužilaštva i brojnih tužilaca. Kako saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), u decembru je istraga ponovo bez rezultata vraćena na državni nivo, iako je od ovog neprocesuiranog zločina prošlo gotovo tri decenije tokom kojih su danas ogorčene porodice žrtava molile za pravdu.
Državnom odvjetništvu Nizozemske odobreno je 2,6 miliona eura za sudske sporove u kojima je ova zemlja bila optužena da je odgovorna za smrt Bošnjaka u srebreničkom genocidu, ali ukupni trošak nastojanja da se ne plati odšteta mogao bi biti puno veći. Već je 300 zahtjeva odobreno a u 200 slučajeva isplaćena je odšteta porodicama ubijenih.
Napori albanskih vlasti da lociraju grobove hiljada ljudi koje je ubila bivša komunistička diktatura su u zastoju, što je izazvalo razočaranje i ljutnju među porodicama nestalih.
Devetogodišnja Alma i njen šestogodišnji brat Amir Sarajlić zajedno sa roditeljima i komšijama odvedeni su u septembarskoj noći 1992. godine iz naselja Bukreš kod Bijeljine, ubijeni i bačeni u Drinu. Danas, Almin otisak stope u betonu rijetka je uspomena, kaže njen daidža Amir Hadžisalihović u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Ovaj uvod u novu knjigu BIRN-a „Last Despatches“, objavljena u znak sjećanja na novinare i medijske radnike koji su poginuli tokom i neposredno nakon balkanskih ratova, osvrće se na pitanje zašto su sukobi 1990-ih bili tako smrtonosni za reportere.
Posmrtni ostaci najmanje deset osoba otkrivenih u junu ove godine u masovnoj grobnici u blizini Kalinovika pripadaju žrtvama iz Srebrenice stradalim 1995. godine, potvrdila je Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP). Kako je rečeno za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), ovo je najudaljenija masovna grobnica od Srebrenice u kojoj su pronađene srebreničke žrtve, na području na kom je djelovala jedinica “Škorpioni”.
Na 30. godišnjicu pada Vukovara u ruke Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih formacija, lokalno stanovništvo i Hrvati koji su se borili za odbranu grada, osvrću se na razarajuću tromjesečnu opsadu i njene brutalne posljedice.
Mural u Beogradu koji veliča ratnog zločinca Ratka Mladića, a kojeg čuvaju mladići sa kapuljačama, čisti se svaki put kada se uništi – a čini se da niko od nadležnih nema volje ni hrabrosti da ga ukloni.