Povratnici bošnjačke nacionalnosti, uznemireni zbog novih grafita kojima se veličaju osuđeni ratni zločinci, genocid ili šalju poruke mržnje, traže od vlasti, osim uklanjanja grafita, da prekinu kulturu nekažnjavanja.
Tokom skoro tri godine rata, u Ukrajini je nestalo oko 54.000 osoba, a hiljade ukrajinskih porodica traga sa svojim najmilijim uprkos nedostatku informacija. Iako se potraga odražava na njihovo mentalno zdravlje, oni gaje nadu da postoji mogućnost da je član baš njihove porodice živ i u zatočeništvu, te da je moguć njegov ili njen povratak kući.
Dok Bosna i Hercegovina ulazi u 30. godinu od kraja rata i genocida u Srebrenici, kao država zarobljena u prošlosti zamrznutim konfliktom, Ukrajinci u jeku rata usvajaju strateški dokument koji treba poslužiti kao okvir tranzicijske pravde za održivi, pravedni mir. Jedan bivši mirovnjak koji je u ratu u BiH bio u Sarajevu i Srebrenici a danas u uniformi brani svoju državu, nada se da će Ukrajina naučiti lekcije iz BiH i da će njegova zemlja osigurati zdraviju budućnost za nove generacije.
'Vikend ratnici' su bili dobrovoljci koji su dolazili i odlazili iz ratnih zona 90-ih godina. Mnogi su bili iz Crne Gore, ali malobrojni su se suočili s pravdom za ratne zločine koje su počinili.
Usred rata Rusije protiv Ukrajine pitanje ponovne uspostave pravde dobija posebnu važnost. Ali od kraja 2022. godine, kada je Ukrajina oslobodila teritorije regija Harkov i Herson, ta zemlja ima poteškoća da brzo pokrene procese tranzicijske pravde u ovim područjima, ali i u mjestima za koja se nada da će ih povratiti od Rusije, što bi osiguralo pravdu za sve. Sada obuka za državne službenike ima za cilj da otključa taj proces.
U privatnoj školi za obuku deminera na Kosovu, Ukrajinci i Ukrajinke koji pohađaju intenzivnu obuku kroz kosovske primjere uče o procesima koji bi u njihovoj zemlji nakon invazije Rusije mogli spasiti stanovnike, iako će trajati i tri generacije s obzirom da je ovo trenutno jedna od najviše miniranih država na svijetu.
Nedavno je u Sarajevu održan Svjetski ujgurski kongres, zbog kojeg su njegovi organizatori dobili niz prijetnji, a kineska ambasada sedmicama je vodila kampanju na internetu usmjerenu protiv ove zajednice. O prijetnjama smrću i mučenjima koja su preživjeli u Kini, članovi ove zajednice govore za Detektor magazin.
Joe Sacco, američki karikaturista malteškog porijekla, prisjetio se boravka u Goraždu i Sarajevu tokom rata, što je ovjekovječio knjigom stripova, opisujući hrabrost i otpor onih koji su – uprkos opsadi – željeli živjeti, a kojima je služio i kao kurir za pokidane veze između porodica, roditelja i djece, te ljubavnih parova.
Dok traže porodične fotografije i druge uspomene među ruševinama domova koje su već ranije, nakon rata, morali obnavljati, stanovnicima Trusine i drugih mjesta uništenih bujičnim poplavama u okolini Konjica i Jablanice vraćaju se ratne traume, nesanica i strahovi da će ih država ponovo zaboraviti.