Domaće pravosudne institucije tri godine nisu donosile odluke o upozorenjima sarajevskog advokata o mogućoj ugroženosti podataka o zaštićenim svjedocima uprkos njihovoj osjetljivosti, otkriva BIRN Bosne i Hercegovine.
Nekoliko zvaničnika iz Republike Srpske oglasilo se nakon smrti haškog osuđenika Radoslava Brđanina izjavama kojima se veliča njegovo djelo ili umanjuje značaj presude Haškog tribunala, kojom je osuđen na 30 godina zbog ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, što nije iznenadilo žrtve koje izražavaju potrebu za katarzom društva i pokajanjem.
Šest mjeseci od početka ruske invazije na Ukrajinu, postoji povećana zabrinutost unutar zemalja NATO-a i Evropske unije da bi se Bosna i Hercegovina mogla naći na meti ruskih cyber i drugih napada, kazali su sagovornici tokom razgovora za novu emisiju TV Justice, koja analizira načine i stvarne mogućnosti ruskog uticaja tokom osjetljivog izbornog perioda.
U prvom videu serijala “BIRN BiH – Objašnjava” saznajte zašto su mehanizmi sprečavanja sukoba interesa u Bosni i Hercegovini spori i neefikasni, kakvu stvarnu štetu pravi sukob interesa, zašto bi građani trebali brinuti o tome i šta bi se moralo promijeniti da država dobije zakon koji će je približiti Evropskoj uniji.
Uprkos ponavljanju preporuka međunarodnih institucija da je potrebna veća nezavisnost tijela koje odlučuje o disciplinskim prekršajima sudija i tužilaca, reforme u kojima se predviđaju rješenja godinama su na čekanju.
Kada uskoro bude izabran, novi glavni državni tužlac morat će poboljšati procesuiranje visoke korupcije, ubrzati podizanje optužnica za ratne zločine i proširiti istrage u vezi sa sigurnošću građana, ali i otvoriti Tužilaštvo javnosti te potvrditi vlastiti, kao i integritet institucije koju će voditi, smatra pet stručnjaka iz različitih oblasti, koji su za BIRN BiH analizirali prioritete za novog rukovodioca najvišeg tužilaštva u državi.
Mjesec dana nakon izvinjenja nizozemske ministrice u Potočarima tokom obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) analizira koliko su izvinjenja u bosanskohercegovačkom društvu rijetka i zašto su toliko važna.
Osuđenici za ratne zločine pred sudovima u Haagu još uvijek ne podliježu nikakvim pravnim posljedicama u Bosni i Hercegovini, poput prestanka vršenja određenih poslova odnosno funkcija u organima vlasti, jer im presude nisu upisane u krivične evidencije kako je to dogovoreno prije četiri godine s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).
Članovi krovne pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini oklijevaju objavljivati tonske zapisnike sa sjednica uprkos tome što su one javne i što se već objavljuju detaljni pisani zapisnici, dok u isto vrijeme nastoje vratiti dio izgubljenog povjerenja u pravosuđe i povećati transparentnost.
Hrvatska je prije godinu dana konačno usvojila zakon koji omogućava da civilne žrtve rata 1991-1995. dobiju odštetu. Međutim, do sada je riješeno nekoliko slučajeva, ali je još manji broj onih koji se odnose na štetu koja je u augustu 1995. godine tokom operacije "Oluje", Hrvatske vojske, nanijeta ljudima srpske nacionalnosti.