Na suđenju za zločine na području Bosanske Krupe, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da su pripadnici Vojne policije i pritvor bili smješteni u istoj kući u Pištalinama.
Na suđenju za zločine na području Višegrada, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je optuženi Ćamil Ramić ranjen kada su se sukobili u Međeđi u augustu 1992.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je da Bošku Unčaninu, Marinku Miljeviću i Draganu Despotu za zločin protiv čovječnosti u Velagićima kod Ključa budu izrečene kazne u dužem trajanju, dok su Odbrane tražile oslobađajuću presudu ili novo suđenje.
U nastavku suđenja za zločine na području Goražda, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine govorio je o napadu na naselje Kokino Selo, ali je njegovo ispitivanje prekinuto zbog zahtjeva Odbrane za izuzeće tužioca.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine žalilo se na presudu kojom su Ljubiši Četiću objedinjene kazne za ratne zločine, dok je Odbrana zatražila da jedinstvena kazna od 20 godina bude smanjena.
Na suđenju za genocid u Srebrenici, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je poslat u Orahovac i kako mu je naređeno da čuva stražu dok su zarobljeni Srebreničani dovođeni i ubijani.
Na suđenju za zločine u Skender-Vakufu i Travniku, vještak Tužilaštva Bosne i Hercegovine objasnio je strukturu 122. pješadijske brigade i ulogu komandanta, te njegove obaveze u slučaju da sazna da su potčinjeni postupali suprotno međunarodnom ratnom pravu.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je da advokatica Vasvija Vidović bude kažnjena za sprečavanje dokazivanja i da joj bude izrečena mjera zabrane obavljanja advokatske djelatnosti tri godine.
Na suđenju za zločine u Bugojnu, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da je na sjednicama Ratnog predsjedništva bilo riječi o zarobljenicima i da se sjeća da je trebalo da budu prebačeni u Zenicu.