Svjedok Državnog tužilaštva je na suđenju za zločine u Srebrenici kazao da je tokom zadatka obezbjeđenja putne komunikacije u Konjević-Polju u julu 1995. godine vidio zarobljenike za koje je kasnije čuo da su ubijeni.
Nakon javne rasprave, Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o zaštiti žrtava ratne torture, ali predstavnici žrtava i stručnjaci tvrde da nemaju informacije da li su njihove primjedbe uvažene.
Na suđenju za zločin počinjen u Štrpcima kod Rudog, svjedok Odbrane Luke Dragičevića ispričao je da su februaru 1993. godine pripadnici Interventne čete Druge pješadijske brigade Vojske Republike Srpske (VRS) bili na terenu na planini Sjemeć.
Na suđenju za zločine počinjene u Goraždu, svjedok Odbrane je izjavio da je optuženi Ešef Hurić postao komandir po ujedinjenju Stanica javne bezbjednosti (SJB) s lijeve i desne obale Drine.
Svjedok Tužilaštva BiH je izjavio da je od Senadina Čauševića saznao da je njegova porodica stradala i da su njihova tijela pronađena iza škole u Rizvanovićima kod Prijedora.
Na suđenju Draganu Janjiću za silovanje u Foči, predstavnik oštećene zatražio je da Sud BiH presudom naloži optuženom da isplati imovinskopravni zahtjev žrtvi zločina.
Nakon što je vještak psihijatar rekao da Branko Čigoja nije sposoban pratiti suđenje, Sud BiH je naložio da se izvrši timsko vještačenje zdravstvenog stanja optuženog za zločin počinjen u mjestu Oborci kod Donjeg Vakufa.
Državno tužilaštvo zatražilo je od Suda BiH da se Draganu Vukajloviću zabrani vršenje službenih dužnosti u Kancelariji za razmatranje žalbi BiH dok se ne okonča istraga za primanje dara ili drugih oblika koristi.
Za manje disciplinske prekršaje u pravosudnim institucijama izriču se javne opomene, ali javnost nije upoznata koje sudije i tužioci se opominju, kao ni u kojoj instituciji rade jer se na stranici Visokog sudskog i tižilačkog vijeća (VSTV) objavljuju samo anonimizirani podaci.