Premalo predmeta iz osnovne nadležnosti Ustavnog suda BiH

Ustavni sud BiH, konferencija za novinare. Foto: BIRN BiH

Ustavni sud BiH zaprimio je 4.557 predmeta prošle godine, od kojih je riješen 4.281, rekeo je Mato Tadić, predsjednik Suda, obrazlažući kako je mali broj predmeta iz nadležnosti zaštite ustavnosti.

“U posljednjih pet godina primljeno je u prosjeku 16,2 predmeta, a to bi trebala biti primarna zadaća Ustavnog suda”, naveo je Tadić pojašnjavajući kako je Ustavom precizirano ko može podnositi inicijative.

On je kazao kako je Ustav strog, te kako sve inicijative koje građani upute za rješavanje predmeta iz nadležnosti zaštite ustavnosti završe odbačajem s obzirom da oni nisu ovlašteni da podnose ove inicijative.

Osvrćući se na ove predmete, Tadić je rekao kako je od pokrenutih 13 predmeta zaštite ustavnosti, Sud riješio 12, pri čemu je neriješeni predmet još uvijek u radu.

Jedan od predmeta koje je Sud odbacio ticao se inicijative federalnog ministra unutrašnjih poslova koji je tražio da se član Predsjedništva BiH proglasi nesposobnim. Kako je Tadić objasnio, predmet je odbačen jer, prema odredbama Ustava, federalni ministar ne može pokrenuti ovakvu inicijativu.

“Interesantno je da naš Izborni zakon to propisuje. On je suprotan Ustavu”, pojasnio je Tadić navodeći da u takvoj situaciji Sud nema mogućnost pokretanja ustavnosti, a niko drugi to nije pokrenuo.

Kada je riječ o povredama ljudskih prava, predsjednik Suda je kazao kako je taj postotak relativno nizak, ali da kada se u to uračunaju predmeti u kojima je pokrenuto pitanje razumnog roka, on se poveća na oko 11 posto.

“Razumni rok je veliki problem. O tome smo razgovarali i sa predsjednikom Evropskog suda za ljudska prava Robertom Spanom i sudijom Farisom Vehabovićem, koji su bili u posjeti. Imamo problem s razumnim rokom jer predmeti traju dugo pred sudom”, rekao je Tadić navodeći kako stranka “maltene može umrijeti a opet može uputiti apelaciju sudu”.

Drugi problem koji je naveo jeste izvršenje pravomoćnih odluka Suda čije izvršenje je nemoguće osigurati, posebno kad je riječ o radnom pravu.

Upitan za broj odbačenih predmeta, potpredsjednik Mirsad Ćeman je kazao da visok procenat odbačaja podrazumijeva predmete gdje nedostaje neki formalni aspekt.

“U ovom procentu veliki je broj odbačenih apelacija jer su očigledno neosnovane”, rekao je Ćeman pojašnjavajući kako to podrazumijeva da iz apelacionih navoda proizlazi da je neosnovana.

Osvrćući se na ulogu Suda kada je i pitanju Izborni zakon, Mato Tadić je kazao kako je odluka po apelaciji Bože Ljubića donesena 2016. godine, te je u njoj naloženo Parlamentarnoj skupštini da uskladi rješenje.

“Godinu dana nakon dobili smo obavijest da to nije izvršeno”, rekao je Tadić navodeći kako se Sud u to neće uključivati.

Pitanje upravljanja šumama i šumskim zemljištem, kako je kazao potpredsjednik Miodrag Simović, treba riješiti u Parlamentarnoj skupštini pa da se utvrdi šta je svojina države, šta entiteta, a šta Brčko distrikta. Odlukama nisu oduzete šume ili zemljište Republike Srpske.

Odluke Ustavnog suda, iako obavezujuće, nisu se provodile. Kako je na konferenciji rečeno, osam je neizvršenih odluka i jedna koja je djelimično izvršena.

Simović je naveo kako je neizvršenje odluka Suda krivično djelo.

“Kada utvrdimo da nije izvršeno, dostavljamo to Tužilaštvu BiH i ono bi trebalo donijeti naredbu o provođenju istrage i podignuti optužnicu. Ni u jednom predmetu nije podignuta optužnica”, kazao je Simović, dodavši kako to stvara utisak javnosti da ne postoji efikasan instrumentarij za provedbu odluka Suda.

Sastav Ustavnog suda, koji čine trojica stranih sudija, propisan je Ustavom i, kako je naveo Tadić, ne postoji problem u komuniciranju s njima.

Od dosad usvojenih odluka, 99,1 posto donijele su domaće sudije.

“To volim da potenciram jer se govori da smo politička institucija. Za svaku odluku morao je glasati i Srbin, i Hrvat, i Bošnjak”, rekao je Tadić, napomenuvši da je današnja konferencija rezultat zaključaka Pravosudnog foruma održanog prošle godine.

Na njemu je zaključeno da pravosuđe treba biti otvorenije i transparentnije, a iako Ustavni sud nije pravosuđe, konektiran je na rad pravosuđa.