Pod izgovorom dojave o podmetnutoj bombi, bjeloruske vlasti su 24. maja prisilile avion kompanije “Ryanair”, koji je iz Atene letio u Vilnius, da sleti u Minsk, nakon čega su uhapsile novinara i aktivistu Romana Protaševiča i njegovu djevojku Sofiju Sapegu.
Kad su utvrdili da u avionu nema bombe, dozvoljeno je da se let nastavi prema Litvaniji.
Europska unija (EU) je zatražila njihovo hitno oslobađanje, uvela nove sankcije Bjelorusiji, zatvorila svoj zračni prostor i aerodrome za bjeloruske avione, te pozvala sve europske avioprijevoznike da izbjegavaju bjeloruski zračni prostor. Europskoj solidarnoj reakciji BiH se priključila ne toliko glasno. Dan nakon incidenta, uslijedila je samo objava na Twitteru ministrice vanjskih poslova Bisere Turković.
“Bosna i Hercegovina osuđuje čin Bjelorusije i pridružuje se zahtjevima za međunarodnom istragom prisilnog prizemljenja putničkog aviona Ryanaira te hapšenja novinara. Takav postupak je apsolutno neprihvatljiv i nema nikakvog opravdanja”, navedeno je u objavi ministrice Turković.
Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je potvrđeno kako je to i službeni stav Ministarstva vanjskih poslova.
Iz Predsjedništva BiH još uvijek nisu zauzeli službeni i zajednički stav institucije koja određuje vanjsku politiku zemlje. Član Predsjedništva Šefik Džaferović je za BIRN BiH odgovorio da smatra “nedopustivim i šokantnim navedeni postupak bjeloruskih vlasti”.
“Ovaj nedemokratski potez predstavlja direktnu prijetnju za sigurnost u međunarodnom civilnom saobraćaju, na što se mora snažno reagirati”, navodi Džaferović.
Podsjeća i kako Bosna i Hercegovina, na temelju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ima obavezu usklađivati svoju vanjsku politiku sa stavovima visokog povjerenika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku.
Iz ureda člana Predsjedništva BiH Željka Komšića potvrđeno je za BIRN BiH da se on pridružio stajalištu Vijeća Europske unije, koje je u izjavi o situaciji u Bjelorusiji osudilo hapšenje Romana Protaševiča te najavilo obustavu letova europskih avioprijevoznika prema toj zemlji i njenih aviona preko zračnog prostora EU. Podrška takvoj izjavi je stigla i iz Džaferovićevog kabineta. Međutim, da bi suglasnost bila važeća, moraju je potvrditi sva tri ureda u Predsjedništvu BiH. Iz Dodikovog ureda nije se mogla dobiti potvrda je li i s te adrese pružena podrška stajalištu službenog Bruxellesa.
Entitetske vlasti u Republici Srpskoj, koja je ranije najavljivala “sveobuhvatnu saradnju […] od ekonomije do kulture” sa Bjelorusijom, a predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik se više puta i sreo s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, također nisu odgovorile na upit.
Iz ureda entitetske predsjednice Željke Cvijanović niti iz kabineta premijera Radovana Viškovića nije bilo odgovora na molbu za komentar događanja u Bjelorusiji.
Navodna “Hamasova” prijetnja bombom
Službeni Minsk je prošle godine na Palama otvorio Počasni konzulat Bjelorusije, kojem su prioritetne aktivnosti, kako je rečeno na otvaranju, “intenziviranje bilateralne trgovinske i ekonomske saradnje, promocija bjeloruske kulture i turističkih potencijala te zemlje”, dok Ambasada Bjelorusije u Budimpešti i dalje pokriva BiH.
O slučaju “Protaševič” oglasio se samo Šefik Džaferović. [EPA-EFE / FEHIM DEMIR]
Upitani za komentar novonastale situacije, iz bjeloruske ambasade su odgovorili priopćenjem od ponedjeljka.
U njemu navode kako je Nacionalni aerodrom Minsk zaprimio prijetnju bombom koja je postavljena na letu iz Atene i Vilnius.
“Mi, vojnici ‘Hamasa’, zahtijevamo da Izrael obustavi vatru u Pojasu Gaze. Zahtijevamo da Europska unija prekine pružati pomoć Izraelu u ovom ratu. Znamo da se sudionici Ekonomskog foruma Delphi vraćaju kući 23. maja letom FR4978. Na ovaj avion postavljena je bomba. Ako ne udovoljite našim zahtjevima, bomba će eksplodirati 23. maja iznad Vilniusa. Allahu akbar”, navodno je pisalo u poruci dostavljenoj na službenu adresu aerodroma.
Nakon što je, po spomenutom priopćenju Odjela za zrakoplovstvo Ministarstva prometa i komunikacije Republike Bjelorusije, posada aviona prihvatila upozorenje, odlučila je i sletjeti u Minsk.
“Kao dokaz činjenice da je pilot donio vlastitu odluku o slijetanju na Nacionalni aerodrom Minsk bez ikakvog pritiska bjeloruske strane, objavili smo izvod ATC-pilotske radiotelefonije”, navodi se u priopćenju. Dodaju i kako je “formirana ad hoc komisija za razmatranje okolnosti događaja”.
O hapšenju Romana Protaševiča u priopćenju nema niti jedne riječi.
No, o uhapšenom novinaru i aktivisti govorio je Lukašenko u srijedu, optuživši Zapad da vodi “hibridni rat” protiv Bjelorusije, da je nasilno prizemljenje “Ryanaira” pod prijetnjom obaranja “apsolutna laž”, te da je Protaševič pripremao “krvavu pobunu”.
Lukašenko je u svom govoru još naveo kako su dojavu o prijetnju dobili iz Švicarske, dok je glasnogovornik “Hamasa” negirao bilo kakvu povezanost sa incidentom, prenosi The Guardian.
Dok se Bjelorusija poziva na navodnu terorističku prijetnju, brojni europski lideri opisali su postupak službenog Minska kao “državni terorizam”.
Bećirović: Dodik bi trebao izvući pouke
Na pitanje jesu li se predstavnici bosanskohercegovačkih vlasti trebali i morali priključiti osudama incidenta koji se dogodio u nedjelju, Zijad Bećirović iz Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES iz Ljubljane, usmjerava priču na Milorada Dodika, za kojeg vjeruje da bi, uz podršku Dragana Čovića, “pokušao osujetiti bilo kakve akcije protiv bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka”.
“Bosna i Hercegovina u globalnim tokovima nema utjecaja, a dvojac Dodik – Čović bi pokušao osujetiti bilo kakvu, pa i simboličnu reakciju u vezi bjeloruskih vlasti i njenog predsjednika. Vjerovatno to i sada rade, jer još uvijek nema adekvatne reakcije vlasti u BiH”, konstatira Bećirović.
Lukašenko tvrdi da je Protaševič pripremao “krvavu pobunu”. [EPA-EFE / PAVEL ORLOVSKIY]
Zajedničku osudu i mjere protiv Bjelorusije svih 27 članica Unije podržao je i američki predsjednik Joseph Biden, što je, po Bećiroviću, “pozitivan primjer kako sada funkcionira saradnja EU i SAD-a”. Prema njegovim riječima, “reakcije EU i SAD-a pokazuju odlučnost kada saveznici Rusije rade nešto što se dovodi u vezu i s Rusijom, a koja je podržala akciju Bjelorusije”, odnosno poručila da je “sve urađeno po normama međunarodnog prava”.
“Milorad Dodik bi trebao izvući pouke iz svega ovoga”, smatra Bećirović.
Nazivajući prizemljenje “Ryanairovog” aviona “otmicom”, ukazuje kako je “postala dio globalnog problema, što unosi strah i nesigurnost u globalni svijet”.
“Potrebna je snažna reakcija, jer ovo se mora zaustaviti pošto može postati redovna praksa koja unosi strah i nesigurnost u prilično kaotičnom svijetu. Upravo snažna reakcija treba da ide u smjeru stabilizacije, a ne dodatne destabilizacije međunarodnih odnosa”, zaključuje Bećirović.
Protaševiču prijeti i smrtna kazna
U međuvremenu je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila da će EU “vršiti pritisak na bjeloruski režim dok konačno ne počne poštivati slobodu medija, tiska i mišljenja”, a glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg hapšenje Protaševiča nazvao “državnom otmicom”. Takav čin, po njegovim riječima, “pokazuje kako režim u Minsku napada osnovna demokratska prava i guši slobodu izražavanja i nezavisne medije”. Zatražio je hitnu međunarodnu istragu te oslobađenje Protaševiča i njegove djevojke.
Roman Protaševič je glavni urednik kanala Nexta, pokrenutog na aplikaciji Telegram, te jedan od najznačajnijih ljudi bjeloruske opozicije. Prije dvije godine, podsjeća BBC, napustio je Bjelorusiju i otišao u Poljsku, gdje je zatražio državljanstvo, te postao jedan od glavnih organizatora prosvjeda protiv Aleksandra Lukašenka.
Nakon što je Lukašenkova pobjeda na posljednjim predsjedničkim izborima izazvala val prosvjeda i nasilnu reakciju vlasti, izdan je nalog za hapšenje Protaševiča pod izgovorom da je “umiješan u terorističke aktivnosti”. Službeni Minsk ga je nazvao “prvim terorističkim novinarom u povijesti”.
Bjelorusija je posljednja država u Europi koja ima smrtnu kaznu, a za terorističko djelovanje predviđena je upravo i takva vrsta sankcija.
