Jovan Divjak tokom odlikovanja NATO-a u junu 2001. godine. Foto: EPA/ELVIS BARUKCIC
U saopćenju Udruženja “Obrazovanje gradi BiH”, navedeno je da je Divjak preminuo nakon duge i teške bolesti, u 84. godini života.
Iz Udruženja je saopćeno da je Divjak rođen 11. marta 1937. godine u Beogradu.
“Završio je 12. klasu Vojne akademije u Beogradu, kurs za komandanta bataljona, Komandno-štabnu akademiju i Ratnu školu, te je dužnosti oficira vršio u štabu Teritorijalne odbrane BiH. Tokom rata izvršavao je funkciju brigadnog generala Armije Republike BiH i pomoćnika načelnika Glavnog štaba Armije Republike Bosne i Hercegovine”, navedeno je u saopćenju Udruženja.
Divjak je bio jedan od osnivača i inicijator ideje o stvaranju Udruženja u koje je ugradio svoj životni rad i sebe.
“Filantropska ideja je vodilja ovog Udruženja na čijem čelu je Jovan Divjak bio punih 27 godina”, navodi se u saopćenju.
Divjak je nosilac velikog broja priznanja za društveno-koristan i humanitarni rad a najvažnija su: Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva, Legija časti Republike Francuske, Orden Lafayette, Plaketa Međunarodnog komiteta lige humanista, Premio Takunda (Italija) i Graditelj mira 2013. (Katalonski međunarodni institut za mir).
“Svoj doprinos je dao na brojnim međunarodnim konferencijama i seminarima, zalagao se za poštivanje dječijih i ljudskih prava kao i za kvalitetno i potpuno obrazovanje. Francuski i italijanski izdavači štampali su mu knjigu ‘Sarajevo, moja ljubav’ koja govori o njegovom životnom putu i ratnim događajima u BiH a autor je knjige ‘Očekujući istinu i pravdu’”, naveli su iz Udruženja.
U ovoj knjizi Divjak je opisao događaje kada je bio uhapšen 3. marta 2011. godine u Beču po Interpolovoj potjernici koju je za njim raspisala Republika Srbija, dovodeći ga u vezu sa zločinom u Dobrovoljačkoj ulici, gdje je 3. maja 1992. godine, prilikom povlačenja kolone Jugoslovenske narodne armije (JNA), ubijeno više vojnika.
Divjak je nakon povrataka u Sarajevo, gdje ga je dočekalo nekoliko stotina Sarajlija u “Domu mladih”, istakao da je u ekstradicionom postupku sam sebe oslobodio riječima “Ne pucaj”, koje je izgovorio 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici.
On je u Beču bio pet mjeseci, koliko je trajala procedura razmatranja zahtjeva Srbije za njegovo izručenje zbog sumnje da je odgovoran za zločin u Dobrovoljačkoj ulici.
Austrijski sud je odbacio zahtjev Srbije za izručenje Divjaka, konstatujući da postoji sumnja da bi on imao pošteno suđenje pred srbijanskim pravosuđem.
Tužilaštvo BiH vodilo je ranije istragu o dešavanjima u Dobrovoljačkoj. Nakon što je 2012. godine istraga bila obustavljena, Ustavni sud je 2018. godine naredio Tužilaštvu da odluči o prigovorima na obustavljanje istrage ali Državno tužilaštvo nije saopštilo kako je odlučilo u ovom slučaju.
Građani Sarajeva pokrenuli su nakon njegove smrti internet peticiju tražeći da Divjak dobije svoju ulicu u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Jedan od prijedloga je da se ulica Azize Šaćirbegović preimenuje u ulicu Jovana Divjaka.
Povodom smrti Divjaka, izraze saučešća porodici i prijateljima uputili su čelnici i članovi Skupštine i Vlade Kantona Sarajevo.
“U vremenu posljednjih ispraćaja mnogih dragih ljudi, smrt Jovana Divjaka posebno je odjeknula u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Nije Jovan Divjak imao dileme 1992. godine da svoje vojno znanje i veliko srce stavi u odbranu našeg grada i države. Beograđanin po rođenju, a borac za pravdu i istinu po opredjeljenju, bila je njegova misija cijelog života. Ostao je sa nama u najtežim vremenima, nikad nije išao lakšim, uvijek ispravnim putem”, navodi se u saopćenju.
Kako ističu, poseban osjećaj i pažnju imao je za djecu, naročito onu koja su ostala u ratu bez roditelja, omogućavajući obrazovanje hiljadama mladih.
Prvi ambasador SAD-a u BiH i član Kruga 99 Victor Jackovich uputio je saučešće povodom smrti Jovana Divjaka.
Jackovich ističe da je Divjak svojim životom i dostignućima predstavljao sve što je najvažnije i najznačajnije u multietničkoj i multikulturalnoj BiH.
“Za vrijeme najtežih dana nije mijenjao svoj čvrst stav o odbrani Republike i države. Predstavljao je nesumnjivo dostojanstvo i profesionalizam, kao oficir, kao građanin BiH, kao osnivač humanitarnih inicijativa, kao čovjek”, naveo je, saopćeno je iz Kruga 99.
