Doktor Bakir Nakaš kaže za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da ovaj način pristupa vakcinaciji automatski isključuje jedan veliki broj ljudi, što čini potencijalno nova žarišta, nove klastere ukoliko se ne pristupi vakcinaciji cjelokupnog stanovništva. Dodaje da je bilo neophodno stvoriti model u kojem će se registrovati i ljudi koji nisu zdravstveno osigurani, što je praksa koju koriste drugi kantoni u Federaciji.

Zdravstveno osiguranje je jedna stvar, a vakcinacija i prevencija širenja pandemije koronavirusa sasvim druga, kaže on.

“Na ovaj način su ugrožena prava ljudi kojima država garantuje pravo na zdravlje. Oni su jednostavno ometeni u ostvarivanju tog svog prava i to treba pod hitno izmijeniti i na njima je da oni nađu način i metod”, kaže Nakaš.

Kantonalni ministar zdravstva Haris Vranić nije odgovarao na pozive i poruke BIRN-a BiH.

Vranić je, govoreći za Klix, rekao da će pokušati pronaći način da se vakcinišu i osobe koje nemaju zdravstveno osiguranje.

“Za sve one koji nisu nikako osigurani, iako ne znam da takvih ima, možemo organizovati da dođu u Zavod, u poslovnicu, i prijave se uz ličnu kartu i CIPS prijavu. Napravit ćemo listing i tako sve uvesti u sistem Zavoda za zdravstveno osiguranje. Ovo je jedna od opcija za one koji nisu osigurani”, rekao je Vranić.

Ali za one koji nemaju osiguranje to još uvijek nije bilo moguće uraditi elektronski u četvrtak 1. aprila ujutro.

Vranić je ranije u medijima kazao da postoji veliki broj elektronskih knjižica koje građani nisu preuzeli i kako treba da ih preuzmu. To je uradilo više od 500 građana nakon početka prijave za vakcinaciju, prema podacima koje je saopćilo Ministarstvo.

Ali korištenje pandemije da se građani potaknu da preuzmu svoje elektronske knjižice Nakaš smatra pogrešnim. On ističe da veliki broj građana nikada nije preuzelo svoje elektronske knjižice i sada je pitanje da li one još uvijek vrijede i da li je na njima ispravljen problem pogrešnog grba koji se pojavio kada su one uvedene.

On smatra da bi vakcinacija samo osiguranih osoba mogla usporiti cijeli proces imunizacije i da će se najviše odraziti na najsiromašnije.

Diskriminacija osoba bez zdravstvenog osiguranja

Aplikacija za prijavu za vakcinisanje u Sarajevu. Foto: Screenshot

U BiH postoji mnogo članova romske zajednice koji nisu dio zdravstvenog sistema, mnogo stranaca koji žive u Sarajevu a nisu registrovani u ovaj sistem, te državljana BiH koji iz raznih razloga, najviše zbog poslova koje obavljaju, nisu registrovani u zdravstveni sistem i samim tim ne mogu pristupiti vakcinaciji, ističe Ena Bavčić iz Civil Right Defendersa.

“Ono što je bitno jeste da mi želimo da vidimo neka rješenja koja će u budućnosti biti otvorena za sve te grupe. Bila je izjava kako je ovo neko preliminarno rješenje i mapiranje i stvarno želimo da vidimo da naredna rješenja uključuju i nedržavljane, odnosno državljane koji nemaju zdravstveno osiguranje, romske zajednice i ljude u pokretu”, kaže ona.

Urednik romskog portala Udar Dalibor Tanić kaže za BIRN BiH da sadašnji način prijave za vakcinaciju pravi dodatni problem ljudima koji nemaju pristup zdravstvenom osiguranju, ali i internetu i “pametnim” telefonima. U romskoj zajednici već su imali loša iskustva da djeca prate online nastavu. Ovaj problem za njih nije u potpunosti riješen godinu dana, kaže Tanić i dodaje da sadašnji pristup prijavama za vakcinaciju u Sarajevu može dodatno otežati vakcinisanje u romskoj zajednici.

“To je diskriminirajuće, ne samo prema Romima nego prema svima, da budemo iskreni, iz tog razloga što je napravljeno toliko komplikacija oko nekih stvari koje su mogle biti zaista jednostavne”, kaže on i dodaje da se mora pronaći najjednostavniji način da se svi prijave i svi budu vakcinisani.

Federacija još uvijek kasni s nabavkom vakcina, ali se čini da i proces promocije imunizacije i prijavljivanje za vakcinaciju također nije pravovremen i razlikuje se u kantonima.

Emir Prcanović, izvršni direktor Udruženja “Vaša prava BiH”, smatra da baš ovakva situacija daje dovoljno vremena da se aplikacija popravi i dopusti pristup svim građanima za masovnu vakcinaciju kada ona počne.

On kaže da će veliki broj ljudi lošeg imovnog stanja ili osobe koje nisu prijavljene i nemaju registrovano zdravstveno osiguranje snositi posljedice odluke da samo osobe sa elektronskom knjižicom mogu pristupiti vakcinaciji. Osim ranjivih skupina koje su najugroženije, identična situacija se dešava osobama koje jesu osigurane ali im poslodavac nije plaćao osiguranje. Navodi da je ovakvih slučajeva poprilično mnogo.

“Već se može govoriti o nekoj diskriminaciji u najavi, zbog tog eventualnog njihovog statusa, trenutnog stanja u kojem se nalaze”, kaže Prcanović, dodavši da ova organizacija radi s romskim zajednicama koje nisu prijavljene u zdravstveni sistem, s ljudima u pokretu, te mnogim drugim ranjivim skupinama koje zbog ovakvog pristupa neće biti vakcinisani u Sarajevu.

“Vakcinacija je obavezna i besplatna za sve, samim tim sistem bi trebao da se postara da se svim osobama koje imaju prebivalište, u evidenciji su prebivališta na području Kantona Sarajevo, bez ikakve razlike omogući vakcinacija”, ističe Prcanović.

Praksa u Zenici drugačija

Davanje podataka za vakcinisanje u Beogradu. Foto: EPA-EFE/ANDREJ CUKIC

Za razliku od Kantona Sarajevo (KS), u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) vakcinaciji mogu pristupiti i osobe koje nemaju zdravstveno osiguranje.

Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici za BIRN BiH su objasnili da se građani za sada mogu prijaviti za vakcinisanje u svojoj ambulanti porodične medicine.

Planom javne imunizacije u BiH – i prije rata i danas – obuhvaćene su i osobe koje nemaju riješeno zdravstveno osiguranje, objašnjavaju iz Instituta.

“I ova imunizacija obuhvata sve, te nije potrebno biti zdravstveno osiguran, samo se prijaviti na navedeni način”, kažu u Institutu.

Prema preliminarnim spiskovima koje je dobila ova institucija, u Zenici se do sada, ne računajući zdravstvene radnike, oko 18.000 osoba starijih od 65 godina ili hroničnih bolesnika iz prioritetnih skupina prijavilo za vakcinisanje.

Načelnik Zenice Fuad Kasumović kazao je da je broj prijavljenih i dalje mali. Dok je primao vakcinu u srijedu 31. marta, on je pozvao građane da se prijave jer se, prema podacima koje je predstavio, samo 3,5 posto građana Zenice prijavilo za vakcinaciju. U ovom kantonu prijave još uvijek nisu moguće putem interneta.

Dok traje imunizacija zdravstvenih radnika i osoba u staračkim domovima, u Mostaru je počela i vakcinacija starijih od 65 godina. Do sada je u Domu zdravlja Mostar prijavljeno 1.100 pacijenata, potvrdili su iz ove institucije.

U ovom kantonu je uslov za prijavu također posjedovanje zdravstvenog osiguranja.

Pero Ćiro Pavlović, glasnogovornik Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), kaže da su prijave do sada vršene putem porodičnih ljekara i da pravo da se prijave imaju osobe koje imaju zdravstveno osiguranje.

“Mi nemamo neke skupine građana koji nisu zdravstveno osigurani. Za one koji su u stanju socijalne potrebe, postoji model da su osigurani preko našeg Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi”, kaže Pavlović.

Za osobe koje ipak nemaju zdravstveno osiguranje i u ovom kantonu tek trebaju pronaći rješenje. Trenutno se provodi akcijski plan za romsku populaciju u sklopu kojeg će, kako smatra Pavlović, biti omogućena vakcinacija za ove osobe.

“Onda će se i u ovakvim slučajevima, siguran sam, naći načina da se svim ljudima omogući cijepljenje kada oni dođu u poziciju da jesu na toj listi prioriteta i kada budemo za to imali dovoljno cjepiva”, kaže Pavlović.

U Srbiji je za elektronsku prijavu potrebno unijeti samo osnovne podatke i ona je jedinstvena za cijelu zemlju. Sistem omogućava prijavu i strancima, a ova zemlja je već počela da vakciniše i ljude u pokretu.

Bavčić kaže da bi vlasti u Bosni i Hercegovini mogli iskoristiti iskustva Srbije i u početku dati priliku svima da se prijave za vakcinaciju, što mora uključiti sve osjetljive kategorije.

“Želimo da vidimo neki pozitivan pristup, kao u regiji, koji se desio u Srbiji, gdje je počela i vakcinacija ljudi u pokretu. Pa želimo da vidimo otvorenost naše države, a ne neke diskriminatorne radnje ili nešto što liči na diskriminaciju”, naglašava ona.