OSCE u BiH i Banjalučki centar za ljudska prava: Pandemija koronavirusa najviše pogodila ranjive zajednice
Online prezentacija istraživanja koje je provela Misija OSCE-a u BiH i Banjalučki centar za ljudska prava. Foto: BIRN BiH
Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a u BiH, govoreći tokom predstavljanja istraživanja “Odgovor na krizu uzrokovanu pandemijom COVID-19: analiza iz perspektive ljudskih prava i rodne ravnopravnosti” kazala je da je pandemija koronavirusa nesrazmjerno pogodila ranjive zajednice više nego ostatak stanovništva.
Žene su naročito bile nesrazmjerno pogođene, rekla je Kavalec, dodajući da je kombinacija široko zastupljenih tradicionalnih rodnih uloga, obaveza u domaćinstvu, zatvaranje škola i vrtića, kao i zabrane kretanja starijih osoba i maloljetnika predstavljala ogroman pritisak na stanovništvo.
“Neke vanredne mjere u BiH su izazvale ozbiljnu zabrinutost u vezi sa zaštitom ljudskih prava, istu vrstu zabrinutosti koja predstavlja test za demokratske države u cijelom svijetu”, kazala je Kavalec.
Konsultantica Mariña Barreiro Mariño je pojasnila da je kroz izvještaj data prilika “onima koji često ostanu utišani” da kažu na koji način su mjere uticale na njihove živote.
Ona je navela da poruka “ostani kući, ostani siguran” nije značila sigurnost za svakoga, za osobe koje su izložene nasilju u porodici. Istraživanje je pokazalo, kako je rekla, da je tokom pandemije došlo do povećanja rodno zasnovanog nasilja.
Rizik je veći u slučaju žena i djevojčica koje su marginalizirane po više osnova, kao što su žene s invaliditetom, žene Romkinje, te žene starije od 65 godina, pokazalo je istraživanje. Pojedine ispitanice kazale su da su kao osobe s invaliditetom često meta rodno zasnovanog nasilja, dok je veliki broj žena iz drugih grupa naveo da nije imao pristup zdravstvenom osiguranju.
Jasna Kovačević, konsultantica, istakla je da su se ekonomske nedaće značajno intenzivirale od trenutka proglašenja pandemije, te da iako su statistike na globalnoj razini pokazale da je smrtnost muškaraca tokom pandemije izraženija, žene su te koje su u znatno većoj mjeri izložene socio-ekonomskim problemima koji su nastali kao posljedica pandemije.
“Pandemija je u potpunosti ogolila strukturne barijere i kulturološke barijere širom svijeta, a i dodatno je otežala svakodnevnicu u ranjivim skupinama u društvu”, kazala je Kovačević.
Istraživanje koje je Misija provela potvrdilo je ranija saznanja o ekonomskim posljedicama epidemija i pandemija – nepovezanost u institucionalnim odgovorima na krizu uzrokovanu pandemijom, te ignoriranje nejednakosti u društvu.
Kako je rečeno tokom online prezentacije istraživanja, problematika kršenja ljudskih prava, otežan pristup informacijama, obrazovanju i zdravstvu, kao i ekonomske poteškoće su zapravo problemi “koji egzistiraju u vakumu i problemi koji se prepliću i koji značajno otežavaju život žena u BiH, ali i diljem svijeta”.
Nieve Heskin, službenica za ljudska prava Misije OSCE-a, kazala je da je za neke mjere koje su vlasti BiH nametnule sa ciljem ograničenja kretanja predstavljale kršenje ljudskih prava.
“Zabrana kretanja za djecu mlađu od 18 godina je negativno utjecala na njihovo mentalno zdravlje, nesrazmjerno uticala na djecu sa invaliditetom i otežala je situaciju za roditelje”, rekla je Heskin.
Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, kazao je da bi se poštovali standardi ljudskih prava bilo koja mjera za zaštitu stanovništva mora biti propisana zakonom, ne smije biti proizvoljna, niti diskriminatorna i njeno usvajanje mora uzeti u obzir nesrazmjeran utjecaj na određenu populaciju i marginalizovane grupe.
