Protjerivanje stranaca iz BiH pod velom tajne
Razlog zbog čega protjerane osobe ne dobiju objašnjenje zašto ih BiH protjeruje jeste to što sigurnosne agencije te informacije smatraju tajnom. Podijeljena su mišljenja stručnjaka da li se time krši Evropska konvencija o ljudskim pravima.
Kako saznajemo iz sigurnosnih agencija, protjerane osobe su najčešće iz država okruženja, arapskih zemalja ili Turske, i dovode se u vezu sa organiziranim kriminalom ili djelom kao što je prevara. Vrlo rijetko se dovode u vezu s terorizmom.
Zbog protjerivanja stranih državljana, za dvije i po godine Sudu Bosne i Hercegovine su podnesene 64 tužbe. Riješeno je 28 predmeta, a samo je u tri slučaja došlo do preispitivanja prvostepene odluke. U konačnici, u jednom je uložen zahtjev za preispitivanje i predmet je ponovno upućen prvostepenom organu – Službi za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH.
U toj odluci Suda BiH se navodi da se ne može donijeti rješenje prije nego što se dokazi predoče stranci i omogući joj se da se o njima izjasni.
“Iz sadržine dopisa koji nosi oznaku ‘povjerljivo’ nije se mogla sa sigurnošću utvrditi pravilnost zaključka da osoba predstavlja opasnost po sigurnost BiH. Pobijano rješenje zasnovano je isključivo na osnovu akta Obavještajno-sigurnosne agencije”, stoji u odluci.
Advokatica Lejla Čović zastupa četiri osobe koje su protjerane iz BiH jer je Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) navela da su prijetnja po sigurnost i javni poredak države.
Te osobe, prema njenim riječima, nakon što steknu uslove za stalni boravak i upute zahtjev Službi za strance, bivaju odbijene jer provjerom podataka u OSA-i dolaze do saznanja “da su prijetnja po sigurnost i javni poredak države”.
Ono što je problem, prema advokatici Čović, jeste što ne dobijaju obrazloženje zbog čega ih smatraju prijetnjom. Uz odbijanje stalnog boravka u Bosni i Hercegovini, stranci dobijaju i rješenje o protjerivanju na period od tri do pet godina.
Apsurd ili zakonsko pravo
Čović pojašnjava da razlog zašto ne dobijaju informacije da su prijetnja za sigurnost jeste to što se ti podaci smatraju tajnom. “To je apsurd. Osnovno ljudsko pravo je propisano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, a to je pravo na odbranu, odnosno da se izjasne o optužbama koje im se stavljaju na teret”, kaže Čović.
Da informacije ne bi trebale biti tajne slaže se i Elma Tekač-Haseta iz Udruženja “Vaša prava”, naglašavajući da se tim osobama treba dati barem minimum informacija o onome što im se stavlja na teret.
Advokat Damir Alagić smatra da OSA ima zakonsko pravo da ne odaje razloge zbog čega nekome može biti otkazan boravak u BiH.
“To nije slučaj u BiH, već u svim državama Evropske unije. Nema povrede ljudskih prava i nijednog zakona koji se tiču boravka stranaca u BiH. Svaka država ima pravo da štiti na adekvatan način sigurnost svojih građana i građana drugih država koji borave u BiH”, kaže Alagić.
Prema njegovim riječima, odluka je duboko usađena u sistem sigurnosti i postoji taj dio da se informacije ne dostavljaju iz sigurnosnih razloga.
Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima, pojašnjava da kada stranac zatraži privremeni ili stalni boravak, vrše se provjere. Dio provjera, prema njegovim riječima, radi Služba za poslove sa strancima, a dio sigurnosne agencije. Osim u BiH, stranci se provjeravaju u državama u kojima su ranije boravili i u onima čiji su državljani.
“To su šire provjere i apsolutno se ne može pogriješiti”, kaže Ujić.
Bitna sigurnost BiH
Oni za koje se donese odluka da se protjeruju, prema Ujiću, nije bitno da li su došli da se školuju, otvore hotel ili slično.
“S aspekta bezbjednosti, bitna je država BiH i bezbjednost njenih građana”, ističe Ujić.
Čović pojašnjava da zastupa državljane Turske i Srbije, koji su ugledni biznismeni i uredno plaćaju poreze i nemaju sukoba sa zakonom ali su protjerani. Uz to, kako naglašava, razdvojeni su od porodica i njihove firme u BiH propadaju a radnici ostaju bez posla.
Alagić kaže da se strani državljani obično protjeruju iz BiH zbog krivičnih djela koja nemaju dodirnih tačaka s terorizmom ili mogućim atacima na teritorij BiH, te da se protjeruju i zbog krivičnog djela prevare.
Goran Kovačević, docent na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, smatra da razlozi protjerivanja građana imaju i političku pozadinu.
“Pojedinci takve mjere donose protiv drugih zbog ličnih interesa i interesa nekog drugog subjekta koji nemaju veze sa sigurnošću države i njenih institucija i građana”, kaže Kovačević.
Prema njegovim riječima, osoba koju protjeruju trebala bi znati zašto je to tako, jer ako je došlo do greške, odnosno zamjene identiteta, kako će utvrditi svoju nevinost.
“Osoba može biti protjerana bez ikakvog osnova jer je došlo do zabune”, napominje Kovačević.
Zbog prijetnje po nacionalnu sigurnost iz BiH je protjeran Acik Can, turski državljanin koji je pravosnažnom presudom Suda BiH oslobođen optužbe za proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga, te za pranje novca.
Njegov branilac Fahrija Karkin ističe da je Can, nakon što je zatražio da dobije državljanstvo BiH, protjeran iako je oženjen bosanskohercegovačkom državljankom.
