Dim od požara s deponije “Krupačke stijene” koji je završio u gusto naseljenim dijelovima Sarajeva, Istočnog Sarajeva i okolnih opština uznemirio je građane i ekološke aktiviste, koji godinama ukazuju na problem ove ilegalne deponije.
Predsjednik Ekološkog pokreta “Krupac” Vladimir Lubur, koji je nastanjen nedaleko od deponije i koji godinama upozorava na ovaj problem, u razgovoru za Detektor pojašnjava da je ovo odlagalište otpada udaljeno oko 30 metara od rijeke Željeznice.
“Narod iz te rijeke crpi vodu kroz bunare jer su to podzemne vode, pitke vode su bile, sad se ta deponija cijedi i ulijevaju se kancerogene materije”, kaže on te dodaje kako su upozoravali da je na ovu deponiju odlagan i medicinski te životinjski otpad.
Način na koji se upravlja deponijom brine ga.
“Ona je gorjela i oni su nju zemljom gasili, ona je sad ušuškana i ona je sad tempirana bomba”, kaže on.
Detektoru su iz odjeljenja za inspekcijske poslove Istočnog Sarajeva potvrdili da su njihovi ekološki inspektori bili na deponiji nakon što je počeo požar. Ali nisu odgovorili da li već imaju neke rezultate niti su odgovorili na dio upita o ranijim inspekcijama i njihovim nalazima.
Iz javnog preduzeća “Trnovo”, koje upravlja deponijom, samo su kratko odgovorili da se bave rješavanjem problema i da nemaju vremena za razgovor.
Detektoru je potvrđeno da su još 2021. godine inspektori upozoravali na problem.
Predsjednik Udruženja “Eko akcija” Anes Podić pojašnjava kako je postojao niz pokušaja da se vlast Istočnog Sarajeva upozori te da se pokuša riješiti problem deponije koja nema dozvolu i ne ispunjava uslove za rad.
On podsjeća kako ovo odlagalište otpada radi od 1997. na napuštenom kamenolomu koji je neko odlučio pretvoriti u deponiju, bez pokušaja da se smanji uticaj otpada na okoliš.
“Najveći problem koji je pravila ova deponija jesu njene vode. Kada pada kiša, voda prolazi kroz tijelo deponije, i onda vode koje izlaze iz deponija znaju biti izuzetno toksične, protočne vode u ovoj deponiji završavaju u rijeci Željeznici. Iz Željeznice se vodom napaja dio izvorišta iz kojeg se Sarajevo napaja vodom i to je problem koji je davno prepoznat”, navodi on.
Za Podića najveći problem predstavlja odnos inspekcijsko-tužilačkog aparata, kao i ignorisanje problema u pravosuđu, koje bi se trebalo baviti utvrđivanjem odgovornosti.
Zrak u Sarajevu tokom požara na deponiji u Istočnom Sarajevu. Foto: Admir Švrakić
Iz Okružnog javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu su za Detektor odgovorili da nikada nisu imali prijave povezane s deponijom ili odgovornima.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić kaže kako je svjestan kritika javnosti. Dodaje da su gradski vatrogasci na teren izašli odmah nakon dojave o požaru, kao i gradska inspekcija.
“Ono što je jako bitno reći jeste da je to jedina deponija na području grada Istočno Sarajevo koja podmiruje potrebe ove tri opštine ovdje – Istočno Novo Sarajevo, Istočna Ilidža i Trnovo – i situacija da zatvorimo tu deponiju bi dovela do toga da jednostavno ne bismo imali gdje da odvozimo smeće”, kaže on.
On navodi da se Javno komunalno preduzeće “Trnovo” Republike Srpske, koje upravlja deponijom, u posljednje dvije ili tri godine u kontinuitetu trudi da popravi stanje.
“Čitava paljevina će se na neki način sanirati, zatrpati, i na nama je da u narednom periodu pokušavamo da još popravljamo stanje kako bi ova deponija pokušala da se pretvori na neki način u sanitarnu deponiju, samim tim dobije i dozvolu za rad, ili da nađemo neko drugo rješenje”, navodi on.
Za Ćosića je saniranje ovakve deponije ozbiljan proces koji zahtijeva značajna sredstva i ulaganja, u minimalnom iznosu od deset miliona maraka.
“Svake godine pomognem komunalna preduzeća sa nekim sredstvima. Ima tu ponuda i saradnji, ali nema još uvijek konkretnih rezultata… Ja mogu da prihvatim nivo odgovornosti koji pripada gradskoj upravi, nikad ne bježim od toga i rekao sam da su građani s pravom zabrinuti. Ali zaista ne pristupam ovom problemu ni na koji način površno”, kaže on te dodaje kako postoji rješenje da se dokupi još zemlje te da se pokuša pomjeriti deponija kako bi se udaljenost od vodotoka svela na razumnu mjeru.
Navodi da će sa ministrom Opštine Trnovo Miroslavom Bjelicom razgovarati o eventualnoj odgovornosti za ovaj slučaj.
On podsjeća kako postoje sredstva od 600.000 maraka za sanaciju deponije koje Vlada Republike Srpske treba odobriti. Prema njegovim očekivanjima, to bi se trebalo desiti u narednih mjesec ili dva.
Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske u svom pisanom odgovoru za Detektor objašnjavaju da deponija “Krupačke stijene” ne posjeduje dozvolu za upravljanje otpadom i za djelatnost deponovanja jer ne ispunjava uslove koji su utvrđeni Uredbom o odlaganju otpada na deponije.
“Ekološku dozvolu, prema informacijama kojima raspolažemo, izdala je jedinica lokalne samouprave, koja i jest organ nadležan za izdavanje dozvole u ovom slučaju”, kažu oni te pojašnjavaju da se u skladu sa zakonom otpad odlaže na deponiju koja ispunjava uslove.
U izuzetnom slučaju, kako navode, otpad se može odlagati i na postojeće neuređene deponije utvrđene odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave.
“U više navrata ovo ministarstvo je obavještavalo i Republičku upravu za inspekcijske poslove i lokalnu nadležnu inspekciju opštine Trnovo o hitnom preuzimanju aktivnosti iz resorne nadležnosti”, stoji u odgovoru.
Ovo ministarstvo se pozvalo i na zapisnik republičkog ekološkog inspektora iz 2021. u kojem je inspekcija naložila uzorkovanje radi utvrđivanja vrste otpada i pribavljanje zakonom propisanih dozvola.
“Kao što je rečeno, komunalno preduzeće koje upravlja predmetnom deponijom je dobilo ekološku dozvolu od opštine na čijem području je deponija locirana. O drugim postupanjima inspekcijskih organa i nalazima ovo Ministarstvo nije obaviješteno”, navode oni.
Detektor do trenutka objave teksta nije mogao dobiti odgovore od načelnika Opštine Trnovo Miroslava Bjelice i Republičke uprave za inspekcijske poslove.
Glavna i odgovorna urednica portala Spin info iz Istočnog Sarajeva Sanja Vasković, koja također živi u blizini deponije, navodi kako se o ovom problemu pričalo zadnjih godina, ali da ništa konkretno nije urađeno.
Ona kaže da je u posljednje četiri godine urađena sanacija, kada je izdvojeno 100.000 maraka uz pomoć Fonda za zaštitu životne sredine i energetske efikasnosti Republike Srpske.
“Informacije s terena kažu da još uvijek nije ta sanacija završena. Dakle, sigurno je prošlo dvije ili tri godine”, kaže ona.
Vasković dodaje da je već prije nekoliko godina bila poznata informacija da će doći do otvorenih požara te da je potrebno nešto hitno poduzeti.
“Međutim, tri godine niko ništa nije radio na tome, mi samo čekamo da se zapali deponija pa da dođu vatrogasci, i ono što je rješenje jeste zatrpavanje zemljom sa obližnjeg kamenoloma”, kaže ona i dodaje kako je Istočno Sarajevo ranije davalo milione maraka za druge projekte koji nisu bili prioritet, dok se istovremeno zbog nesanacije ove deponije ugrožava zdravlje stanovništva.