Transparency International u Bosni i Hercegovini (TIBiH), Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i Udruženje građana “Zašto ne” prezentirali su zajedničku platformu Odgovorno.st, koja će nosioce javnih funkcija i institucije držati odgovornima za javnu potrošnju, ispunjenje obećanja, podršku reformama protiv korupcije, nivo njihove otvorenosti, finansijsku odgovornost i sve identifikovane nepravilnosti kroz jasan prikaz i uvid svim građanima.
Srđan Trajić iz Transparencyja kazao je na konferenciji za medije da su sve što rade i čime se bave te tri organizacije, objedinili na platformi Odgovorno.st i na osnovu toga izradili mjerljive indikatore i pokazatelje da bi se mogla adekvatno pratiti odgovornost institucija, funkcionera i političkih partija.
“Sa stanovišta institucionalne odgovornosti, ta platforma prati provođenje antikorupcijskih mjera i zakona te transparentnost institucija u pogledu objavljivanja ključnih informacija o javnim nabavkama, izdvajanjima za udruženja građana, kao i ono što revizori zamjere tim institucijama”, naveo je.
Podaci dostupni na platformi Odgovorno.st, koja ocjenjuje i vizualno prikazuje stepen odgovornosti, transparentnosti i dosljednosti institucija, političkih stranka i javnih funkcionera u Bosni i Hercegovini u borbi protiv korupcije, ukazuju da je 24 od 49 institucija izvršne i zakonodavne vlasti u entitetima i na državnom nivou pokazalo lošije rezultate otvorenosti prema građanima i javnosti, dodatno umanjuju povjerenje građana u rad institucija.
Transparency je, kako je kazao Traljić, pratio procijenjene troškove političkih stranaka na predizbornu kampanju i one koje su stranke prijavile CIK-u preko svojih finansijskih izvještaja.
“Razlika između prijavljenih i procijenjenih troškova je veća od dva miliona maraka”, rekao je Traljić i pojasnio da razlika između prijavljenih i procijenjenih troškova predizborne kampanje uočena je kod stranke SNSD koja je prijavila 800.000 maraka, dok je monitoring utvrdio troškove kampanje od 1,8 miliona.
Platforma sadržava pojedinačne kartice o javnim fukcionerima koje će sadržavati podatke o njihovim predizbornim obećanjima, javnim istupima, izjavama mržnje u političkim govorima, ukljičenosti u koruptivne afere, realizaciji antikoruptivnih mjera iz njihovih planova.
Prati i internu transparentnost političkih partija, o njihovom radu, kao i usklađenost stanja što ga prikazuju u finansijskim izvještajima u odnosu na podatke prikupljene kroz monitoring izborne kampanje, kao i individualnu odgovornost funkcionera i potencijalne sukobe interesa.
Lamija Haračić iz Organizacije “Zašto NE” kazala je da se institucionalna odgovornost odnosi na odgovornost javnih institucija da djeluju transparentno, zakonito i u skladu sa preuzetim obavezama u borbi protiv korupcije.
“Prema rezultatima iz prošle kalendarske godine, nije došlo do značajnog pomaka u otvorenosti institucije u BiH prema građanima i javnosti. Najotvorenija institucija je Vijeće ministara BiH te pojedina državna ministarstva, a na začelju su entitetska ministarstva”, rekla je ona.
Novinarka BIRN-a BiH Azra Husarić Omerović kazala je da će kroz tu platformu pratiti i individualnu odgovornosti funkcionera, njihov rad i aktivnosti na borbi protiv korupcije, realizaciju planova te ukazivati na eventualni sukob interesa.
“Pratimo njihova predizborna obećanja u predizbornom ciklusu, a nakon toga i istinitost takvih obećanja i koliko su sprovedena u djelo. Kroz analizu antikorupcijskih aktivnosti ćemo provjeriti koliko tih aktivnosti ispune”, rekla je ona.
Jedna od stavki koje će platforma odgovorno.st sadržavati, kako je rekla, jesu javni istupi funkcionera.
“Dugogodišnja praksa BIRN-a BiH jeste da mi monitorišemo svaki izborni proces i nastojimo uvidjeti koliko se mržnje koristi u predizbornom periodu odnosno da li političari na osnovu mrzilačkog narativa nastoje ostvariti izborni rezultat”, rekla je Husarić Omerović.
Posljednji monitoring mržnje pokazuje da je tokom prošle kampanje za lokalne izbore monitorisano više od 200 kandidata za načelnike i gradonačelnike, koji za predizbornu kampanju najčešće koriste društvene mreže.
Prema njenim riječima, mržnja po nacionalnoj pripadnosti znatno manje prisutna u kampanjama kandidata i čelnika njihovih stranaka nego što je to slučaj prethodnih izbornih procesa, ali se narativ mržnje povećao nad LGBTIQ+ zajednicom u BiH.
“Od najmanje četiri izjave kojima se direktno diskriminiše ili širi mržnja prema LGBTIQ+ zajednici, Centralna izborna komisija BiH kaznila je dvije i to Milorada Dodika i Ljubu Ninkovića”, rekla je ona.
Platforma je dostupna na linku odgovorno.st.
