Prema izvještaju RSF-a za 2025. godinu, BiH se nalazi na 86. mjestu Svjetskog indeksa slobode medija, što u odnosu na prošlu godinu podrazumijeva pad za pet mjesta. BiH se prošle godine našla na 81. poziciji u odnosu na 2024. godinu, kada je bila na 64. mjestu.
Sloboda medija i kvalitet novinarstva, kako stoji u izvještaju, variraju širom BiH, koja ima fragmentiran medijski pejzaž sa oko 40 televizijskih kanala, 150 radiostanica, nekoliko dnevnih novina i novinskih agencija te gotovo 200 časopisa i oko 600 informativnih web stranica.
“Paradoksalno, tako veliki broj medija ne znači i istinski pluralizam informacija i mišljenja. Nekoliko televizijskih kanala pruža kvalitetno izvještavanje, dok su internet portali glavni izvor istraživačkog novinarstva”, stoji u izvještaju.
RSF navodi da je opće političko okruženje u BiH nepovoljno za slobodu medija, ali da postoje značajne razlike širom zemlje zbog različitih političkih struktura entiteta, pa je tako okruženje za medije povoljnije u Sarajevu te u Federaciji, u poređenju s Republikom Srpskom, gdje su vlasti preuzele političku kontrolu nad javnim emiterom Radio televizijom Republike Srpske (RTRS).
Anida Sokol, istraživačica u Mediacentru, kaže da iz godine u godinu raste broj registrovanih napada i kršenja prava novinara u BiH, da pojedini sve teže dolaze do informacija, odnosno da je pristup informacijama otežan, što jako remeti njihov rad,
Ona podsjeća da je Udruženje “BH novinari” objavilo izvještaj povodom Svjetskog dana slobode medija, a iz kojeg je vidljiv porast nepovjerenja u institucije u Republici Srpskoj, gdje veliki procenat građana smatra da Ured visokog predstavnika (OHR) ima veliki uticaj na medije.
“Direktno se odražava stav vlasti, odnosno političara u Republici Srpskoj i vidimo kako to utiče i na stav javnosti o medijima, ali također i na rad novinara. Znači, otežan pristup informacijama, verbalni napadi i neka vrsta omalovažavanja na press konferencijama”, navodi Sokol.
Kako stoji u izvještaju RSF-a, vlasti iz Republike Srpske su dovele državni kanal Radiotelevizije BiH (BHRT) na rub finansijskog kolapsa, dok RT Balkan, regionalni ogranak ruske propagandne mreže RT širi svoj uticaj u BiH.
“Republika Srpska je ponovo kriminalizovala klevetu, što može podstaći veći stepen autocenzure. Pristup informacijama je načelno omogućen svim novinarima, ali nedavna reforma krivičnog zakona uključuje obavezu prethodnog pristanka za objavu bilo kakvih ličnih informacija, pod prijetnjom zatvorske kazne”, navodi se u izvještaju.
Prema ocjeni RSF-a, ekonomsko okruženje je teško za novinare zbog male veličine tržišta i nedostatka održivog finansiranja. Bosanskohercegovački mediji dodatno pate zbog etničkih podjela i konkurencije medija iz susjednih zemalja koje dijele isti jezički prostor, a veliki broj medija izbjegava kritičko novinarstvo zbog zavisnosti od političkih i ekonomskih centara moći.
“Društvo u BiH, obilježeno ratnom prošlošću, i dalje je duboko podijeljeno te je rastrzano između onih koji promovišu pomirenje i saradnju i onih koji favorizuju sukobe i podjele. Pitanja etničkog i vjerskog identiteta često zasjenjuju teme ličnih sloboda, uključujući slobodu medija. Kao i u društvu općenito, i u medijima je situacija teža za žene”“, stoji u izvještaju.
Za direktoricu Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Leilu Bičakčić ovakav pad BiH na Indeksu slobode medija nije neočekivan. Bičakčić navodi da se kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj ne odnosi samo na stanovništvo ovog entiteta, nego uopćeno na svekritičku javnost u BiH.
“Mislim da je ovo konzervativan pad, u smislu da smo mi i lošiji nego što je to reflektovano u samom izvještaju”, kaže Bičakčić te dodaje kako je primjetan i ogroman porast broja slapp tužbi protiv novinara u BiH, što dodatno doprinosi padu slobode medija.
Kako pojašnjava, vlasti u BiH ne prepoznaju ovu problematiku niti postoji diskusija koja bi pokušala definisati ovu pojavu, koja je globalni problem.
“Porast tužbi za klevetu i konstantna prijetnja tužbama za klevetu i uopšte gonjenjem koje novinari trpe u svom poslu, ustvari za sobom povlači ogromnu autocenzuru, koja je problem koji se ne može lako rješavati”, kaže Bičakčić.
Generalna tajnica Udruženja “BH novinari” Borka Rudić pojašnjava da je 2023. godina bila obilježena snažnijim otporom represivnom režimu Milorada Dodika, aktivnostima novinarskih i medijskih udruženja te javnim istupima u zaštiti medijskih sloboda, dok se u 2024. bilježi osjetno slabiji i rjeđi javni otpor restriktivnim zakonima u Republici Srpskoj.
“Očito je da su kriminalizacija klevete, takozvani zakon o stranim agentima, kao i stalno podsjećanje na brzu izradu zakona o medijima imali negativne učinke. Svjedočili smo jako velikom broju tužbi za klevetu po Krivičnom zakoniku Republike Srpske – oko 150 do kraja 2024. godine, onda i taj faktor pravnog i institucionalnog zastrašivanja novinara treba uzeti u obzir”, kaže ona.
Rudić smatra da se rezultati Indeksa medijskih sloboda neće pozitivno reflektovati na rad novinara na terenu ili medijske slobode općenito jer bosanskohercegovačko društvo, kako kaže, nije takvo da na upozorenja o lošem stanju mijenja ponašanje i traži strategije otklanjanja negativnih uticaja.
“Ima mnogo nedovršenih inicijativa ili rješenja koje bi institucije vlasti mogle poduzeti bez dodantih troškova. Mogli bi, za početak, ispoštovati zaključak oba doma Parlamentarne skupštine BiH iz 2022. godine o izradi amandmana na krivično zakonodavstvo radi efikasnijeg sankcioniranja napada na novinare”, kaže Rudić.
RSF procjenjuje da se većina novinara ne osjeća dovoljno zaštićeno tokom obavljanja svog posla i nema povjerenja u policiju ni pravosudni sistem.
Kako stoji u izvještaju RSF-a, nezavisni mediji u Evropi i Centralnoj Aziji se suočavaju s nezapamćenom ekonomskom krizom, koju dodatno pogoršava nagli prekid američke pomoći i sve veći uticaj ruske propagande.
“Smanjenje budžeta tokom administracije Donalda Trumpa – posebno obustava finansiranja Radija Slobodna Evropa i Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) – ozbiljno je oslabilo već ionako ranjiv sektor, naročito u zemljama koje se bore sa autoritarnim režimima, korupcijom i ratom”, stoji u izvještaju.
