Kada je Gradsko vijeće Sarajeva odlukom iz jula 2023. godine odobrilo nastavak obnove nekoliko fasada u centru grada, vijećnici su zadužili tadašnju gradonačelnicu Benjaminu Karić da za jednu od narednih sjednica pripremi sveobuhvatnu odluku kojom će se urediti oblast obnove fasada u gradu, ali Karić to do kraja svog mandata, krajem 2024., nije uradila, iako je iz gradskog budžeta potrošeno nekoliko miliona maraka za ove svrhe, Detektor može potvrditi.
Karić je za Detektor pojasnila da to nije uradila zbog kompleksnosti odluke. Iz kabineta sadašnjeg gradonačelnika su odgovorili da takva odluka “zahtijeva uključivanje i drugih nivoa vlasti“.
“Samim tim iziskuje duži vremenski period za njenu pripremu“, odgovorili su iz kabineta Predraga Puharića.
Gradsko vijeće nije insistiralo na predlaganju odluke, napisali su u odgovoru Detektoru.
Tokom mandata bivše gradonačelnice obnovljeno je najmanje deset fasada za više od tri i po miliona maraka. Među njima su i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine – Gospođicina kuća, jedna škola te poslovne i stambene zgrade, pretežno u ulici Maršala Tita – dijelu Historijskog urbanog krajolika (HUK) Sarajevo, koji je od 2020. nacionalni spomenik BiH.
Karić je redovno na društvenim mrežama objavljivala tekstove i slike tokom renoviranja, uz moto “Za ljepše lice našeg grada“.
Ona je provodila procese javnih nabavki i obnove fasada, pa naknadno informisala Vijeće, koje je podržavalo započete aktivnosti.
Vijećnici su 2022. usvojili sedmogodišnju strategiju razvoja grada, prema kojoj su trebali biti određeni kriteriji za izbor 15 zgrada na kojima će obnavljati fasade. Na pitanje Detektora da li postoji dokument kojim se reguliše odabir zgrada, iz ureda gradonačelnika Puharića su naveli samo odluku Vijeća iz jula 2023., u kojoj nema tih kriterija.
“Ne postoji pisani pravilnik ili dokument koji određuje prioritete, odnosno definira karakteristike ili poziciju objekta, koje bi predstavljalo indikatore za formiranje liste prioriteta“, objašnjavaju u Federalnom zavodu za zaštitu spomenika, koji je dao saglasnost za obnovu fasada koje je Karić odabrala, te dodaju da bi prije izvođenja radova bilo potrebno napraviti analizu stanja zgrada i utvrditi prioritete.
Jedini dokument na koji se u odluci iz jula 2023. godine pozivaju vijećnici je odluka iz 2008., koja propisuje načine saradnje grada i ostalih aktera u obnovi fasada od kulturno-historijskog značaja. Prema ovoj odluci, gradonačelnica treba predložiti petogodišnji plan obnove fasada i donijeti plan provedbe.
Na Detektorov zahtjev Gradu Sarajevu da dostave ove planove iz prethodna dva gradonačelnička mandata, odgovorili su da je obnova fasada uvijek funkcionisala po principu saradnje grada i Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, te da je ona nastavljena protokom oba posljednja mandata.
“U skladu sa raspoloživom dokumentacijom Zavoda, zajednički su određivani objekti za koje je potrebna obnova fasada”, stoji u odgovoru Grada Sarajeva, bez priloženih dokumenata planova obnove.
Obnovljene fasade na brojevima 19 i 21 u ulici Maršala Tita. Foto: Detektor
Bivša gradonačelnica Karić kaže da su od Kantonalnog zavoda tražili da im prema prioritetima dostave za koje zgrade imaju izrađenu projektnu dokumentaciju.
Dokumentacija koju je prikupio Detektor pokazuje da je Kantonalni zavod u decembru 2021., na molbu Gradske uprave, dostavio spisak na kojem je bilo deset zgrada. Na spisku koji je gradonačelnica proslijedila Gradskom vijeću našlo se samo pet adresa koje je naveo Zavod, te je dodano 11 drugih, među kojima su i adrese u Ulici Maršala Tita na brojevima 19 i 21, te na uglu Titove 17 i Pruščakove ulice 2-4.
Portal Valter ranije je objavio da je Karić, nakon obnove fasade na broju 19, u toj zgradi kupila stan. Karić za Detektor negira da je obnovu fasade odobrila u vrijeme kada je planirala u toj zgradi kupiti stan.
“Ja nisam imala ni primisao da bih kupila stan tu“, kaže Karić.
Iz Kantonalnog zavoda za Detektor su pojasnili da su Gradskoj upravi dostavili spisak objekata za koje imaju u potpunosti dovršene projekte. Tada su saznali da je njima, ali i drugim zavodima u Federaciji BiH, oduzeta licenca za rad na nacionalnim spomenicima, nakon čega je posao revidiranja projektne dokumentacije prepušten privatnim firmama. Iz Grada su im usmenim putem zatražili dostavljanje arhivske projektne dokumentacije koju Zavod posjeduje, kaže direktor Boris Trapara.
“Nije bilo pismenog zahtjeva da se dostavi projektna dokumentacija za te objekte, bilo je više radnih sastanaka između službi Zavoda i službi Gradske uprave, nakon kojih je ovaj zavod isporučio arhivsku i projektnu dokumentaciju za ostale objekte”, kaže Trapara.
Dodaje da su im na sastancima tražili projektnu dokumentaciju za zgrade Beledija, JAT-ov neboder, zgradu u Ulici Kaptol, koje nisu imali, te dokumentaciju za zgrade u Ulici Maršala Tita, na uglu Štrosmajerove ulice i Zelenih beretki, koje im je Zavod naknadno dostavio.
Ustupanje dokumentacije za zgrade u Titovoj ulici broj 17, 19 i 21 Zavod je napravio u zamjenu za finansiranje uređenja dvorišta u sjedištu institucije.
Detektor je od Karić zatražio dodatni razgovor, jer nije jasno na koji način su se zgrade predložene Gradskom vijeću našle na spisku, ako nisu postojale na inicijalnom spisku Kantonalnog zavoda i ako Zavod ne posjeduje dokumentaciju za neke od njih, ali bivša gradonačelnica nije pronašla vremena za razgovor.
Oznaka na jednoj od fasada u centru Sarajeva. Foto: Detektor
JAT-ov neboder u Sarajevu već je na listi Grada za obnovu fasade. Sa njega je početkom prošle godine dio fasade pao na jednu od najprometnijih pješačkih zona u gradu, prilikom čega je jedna osoba povrijeđena. Karić je u ranijem razgovoru objasnila da dokumentacija za obnovu postoji, ali da grad nema 1,2 miliona maraka za obnovu fasade.
“Imamo projekat za tri zgrade završen i onda kažem radite prvo onaj najjeftiniji, jer za njega imamo novca“, kaže Karić koja je nakon obrušavanja fasade na društvenoj mreži Facebook napisala da je održavanje fasada zakonska obaveza upravitelja i vlasnika stanova.
Njihovi zahtjevi su s različitih adresa iz Historijskog urbanog krajolika Sarajevo stizali u kabinet gradonačelnice. U zahtjevima je obrazloženo da komadi fasada otpadaju i predstavljaju ozbiljnu prijetnju za stanare i prolaznike a da, s obzirom na mali broj porodica koji živi u tim zgradama, stanarima nije moguće prikupiti novac za obnovu.
Karić kaže da se osjećala loše kada su je građani pitali zašto se njihova fasada ne obnovi, ali naglašava da je takav bio budžet. Kao načelnica Novog Sarajeva, kaže da se još nisu odlučili za model obnove fasada, ali je razmišljala o tome da angažuje stručna lica koja će napraviti popis fasada, analizirati ih i utvrditi određene prioritete za obnovu.