Detektoru je danas iz više nezvaničnih izvora potvrđeno da su službenici SIPA-e napustili zgradu Regionalne kancelarije u Banjoj Luci. Ranije su mediji objavili da su službenici napustili zgradu nakon zahtjeva MUP-a RS-a, kao i da je direktor SIPA-e Darko Ćulum naredio uposlenicima da napuste prostorije.
U međuvremenu, mediji su prenijeli Ćulumovu izjavu da se on nalazi na radnom mjestu, kao i da je od MUP-a stigao “obični zahtjev, dopis“. Iz SIPA-e su u kratkom saopštenju naveli da pripadnici MUP-a RS-a nisu dolazili ispred prostorija Regionalne kancelarije Banja Luka.
Detektor je kontaktirao pravne stručnjake kako bi provjerio da li postoji osnov po kojem bi službenici SIPA-e mogli tužiti državu.
Advokatica Tatjana Vasić iz Bijeljine smatra da su prava uposlenika SIPA-e ugrožena.
“Svi ti zaposleni su dovedeni zaista u jednu nezgodnu situaciju, gdje jedan zakon nalaže da dođeš na posao, drugi zakon čak predviđa krivičnu odgovornost ako dođeš na posao“, smatra ona.
Vasić kaže da za svaku povredu prava iz radnopravnih odnosa zaposleni ima pravo podnijeti tužbu, te da pravo na rad nije samo ono da uposlenik dođe na posao i primi platu, već to podrazumijeva pravo da mu se omogući da radi.
Ukoliko se neko odluči tužiti BiH, ona pojašnjava da bi se prvenstveno trebale tačno znati sve okolnosti, kako bi se eventualni podnosilac tužbe mogao opredijeliti po kojem pravnom osnovu bi tužio. Dodaje da bi to moglo biti po radnopravnim odnosima, kao i potencijalno mobing na radnom mjestu ili diskriminacija.
Sarajevski advokat Slaven Dizdar kaže da svaki državni službenik, po Zakonu o državnoj službi BiH, ima pravo tužiti državu u slučaju da smatra da mu je povrijeđeno neko njegovo pravo iz radnog odnosa. U ovom slučaju, kako navodi, postavlja se pitanje koje bi to bilo pravo za koje bi službenici SIPA-e smatrali da im je povrijeđeno, pa da tuže BiH.
“U slučaju da službenik SIPA-e bude uhapšen, a zakoni oglašeni neustavnim, po puštanju na slobodu moći će tužiti RS za nezakonito hapšenje, pred sudovima u RS-u. Ako ovi zakoni ne budu poništeni, onda građanskopravni okvir gubi smisao, jer vjerovatno idemo u dimenziju zarobljenika“, kaže on.
S druge strane, prema Dizdarevim riječima, ukoliko službeniku SIPA-e bude naloženo napuštanje prostorija od strane direktora ili nekog trećeg, a onda zbog toga bude otpušten iz državne službe jer je tako postupio, može tužiti državu pred Sudom BiH zbog nezakonitog otkaza.
Kompleks državnih pravosudnih institucija. Foto: Detektor
Dizdar pojašnjava da su službenici SIPA-e dužni, kao državni službenici BiH, isključivo se pridržavati zakona koji regulišu njihovu državnu službu.
“Ako Zakonom o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu je propisano da njima naredbe izdaje samo direktor ili njihov rukovodilac neposredno nadređeni, oni su dužni isključivo njega slušati. Oni ne podliježu ni na koji način entitetskom zakonodavstvu, osim u mjeri u kojoj ono nije sukobljavajuće s njihovim pravnim okvirom koji reguliše Zakon o državnoj službi, Zakon o agenciji za istrage i zaštitu, Krivični zakon BiH“, kaže on.
Naglašava da se sa kompletnom situacijom upoznao isključivo iz medija, ali smatra da bi naredba, ako ju je Ćulum izdao, prema njegovom mišljenju bila nezakonita.
On napominje da državni službenici u institucijama BiH, uključujući službenike SIPA-e, nisu službenici RS-a delegirani u ove institucije, već su službenici koji su zaposleni u ovim institucijama – nezavisno od teritorija na kojem imaju prebivalište ili boravište.
“Ne postoji personalna primjena prava na službenike prema njihovom entitetu prebivališta. Dakle, čak po ovoj izmjeni Krivičnog zakonika Republike Srpske, ne vidim osnov za krivično gonjenje bilo kojeg službenika SIPA-e u slučaju odbijanja postupanja u skladu s odlukom organa RS“, kaže on.
Advokat Nusmir Huskić postavlja pitanje zbog čega bi službenici SIPA-e tužili BiH, te pojašnjava da se radni odnos prekida davanjem otkaza ili sporazumom.
“Ja bih volio da znam kako neko nekom naredi da pređe, a potpuno druge institucije, nadležnosti, entiteti, državne institucije, prilično je neobično. To je više politička priča“, kaže on i dodaje da je u nedoumici kako se naredba nekog entitetskog organa može odraziti na zaposlenike državne institucije.
Vlatka Vulić, advokatica iz advokatske kancelarije “Ademović, Nožica i partneri“, vodeći se dostupnim informacijama smatra da je pitanje radnopravnih odnosa apsolutno preuranjeno.
Ona pojašnjava da radni odnosi zaposlenika SIPA-e nisu prestali, niti je došlo do njihovog prekida u smislu važećeg i relevantnog radnopravnog zakonodavstva.
Vulić dodaje da činjenica da se zaposlenici u toku radnog vremena ne nalaze fizički u mjestu rada, odnosno prostorijama SIPA-e u Banjoj Luci, ne znači da im je ugrožen ili upitan radni odnos, koji je zasnovan temeljem ugovora o radu ili rješenja o postavljanju.
Ona je mišljenja da u ovom momentu radni odnosi zaposlenika nisu ugroženi.
“Samim time, zaposlenici i službenici nemaju pravni osnov za pokretanje bilo kakvih postupaka u cilju zaštite svojih prava iz radnih odnosa. U svakom slučaju, uzrok nastale situacije je predmet ispitivanja pred Ustavnim sudom BiH. Prema tome, sve dok i ako Ustavni sud na neki način ne zaustavi primjenu novousvojenih zakona Republike Srpske, ovakve situacije možemo očekivati i dalje“, kaže ona.
Vulić dodaje da bi poslodavac tek, ako bi nastupile okolnosti zbog kojih bi radni odnosi bili ugroženi, imao obavezu da rješava tu situaciju u skladu s pozitivnopravnim propisima i ugovorima.
U četvrtak je stupio na snagu zakon koji zabranjuje rad državnih pravosudnih i policijskih institucija na području RS-a.
