Ustavni sud BiH van snage stavio lekcije kojim se veličaju ratni zločinci

Saopćeno je da je Ustavni sud utvrdio da materijali udžbenika “Istorija za deveti razred osnovne škole”, u dijelu koji se odnosi na “Temu 11. Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat”, nisu u skladu sa Ustavom BiH i suprotni su standardima iz Okvirnog zakona o visokom obrazovanju i Zajedničke jezgre kao odluka institucija BiH.

“Stoga je navedene akte stavio van snage i oni su prestali važiti od dana njihovog objavljivanja u Službenom glasniku RS-a”, saopćeno je iz Suda.

Ovom odlukom je zabranjeno izvođenje nastave za nastavni predmet Historija za IX razred osnovne škole na osnovu stranica 185–192 udžbenika “Istorija za 9. razred osnovne škole”, čiji je izdavač Javno preduzeće “Zavod za udžbenike i nastavna sredstva” iz Istočnog Sarajeva, izdanje za 2024. godinu.

Za provođenje ove odluke Ustavni sud je zadužio ministra obrazovanja i kulture i direktora Republičkog pedagoškog zavoda RS-a.

Detektor je ranije pisao o tome kako je novi nastavni plan u RS-u  prema kojem će osnovci detaljnije – kao o herojima – učiti o Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, doživotno osuđenima za genocid i druge zločine, za stručnjake falsifikovanje istine, stvaranje paralelnog svijeta i veličanje osuđenih ratnih zločinaca, a za žrtve ratnohuškačke poruke.

Ustavni sud je ponovio stav da Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju služi kao osnovni normativni instrument kojim država regulira oblast obrazovanja na općenit i principijelan način, dok se federalnim jedinicama prepušta da tu istu oblast reguliraju preciznije, ali obavezno u skladu s državnim zakonom, saopćeno je iz Suda.

Ustavni sud zapaža da iz spornog priloga proizlazi da je nastavnim programom predviđeno da svi učenici treba da obrađuju sljedeće teme: “Nastanak Republike Srpske, Vojska Republike Srpske i Odbrambeno-otadžbinski rat (1992–1995), Stradanje i zločini nad srpskim narodom i Republika Srpska poslije Dejtonskog sporazuma – Kultura pamćenja u lokalnoj zajednici”.

Kako se navodi u saopćenju, iz kolone koja se odnosi na “Ishod učenja” proizlazi da svaki učenik u RS-u treba “objasniti okolnosti i značaj nastanka Vojske Republike Srpske, navesti uzroke i posljedice Odbrambeno-otadžbinskog rata, najznačajnije ratne operacije VRS-a, ratna žarišta i njihov značaj, mjesta stradanja Srba tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata, kao i najveća stratišta Srba u XX vijeku”.

Osporene odredbe Pravilnika i Priloga u većem dijelu odnose se na RS i srpski narod u BiH te zbog toga Ustavni sud smatra da nastavni plan u spornom dijelu ne zadovoljavaju ni zahtjev multiperspektivnosti na koji je ukazano u Zajedničkoj jezgri.

“Ustavni sud smatra da je nastavni program za historiju za period od 1992. do 1995. godine bilo nužno koncipirati tako da pokriva više različitih perspektiva kako bi se dobila što objektivnija i cjelovitija slika prošlih događaja, te uvažavale različite perspektive i iskustva različitih etničkih, vjerskih i kulturnih grupa u BiH”, navodi se u saopćenju.

Bez takvog pristupa nije moguće ostvariti cilj obrazovanja u BiH, prema kojem je nužno osigurati da učenici, na način koji je u skladu s civilizacijskim tekovinama, upoznaju i uvažavaju druge i drugačije, poštujući različitosti i njegujući međusobno razumijevanje, trpeljivost i solidarnost među svim narodima i zajednicama u BiH, saopćeno je.

Prema saopćenju, u udžbeniku je navedeno da je 9. januar označen kao Dan RS-a, što je Ustavni sud ranije proglasio neustavnim, rat u BiH je predstavljen kao građanski rat, prezentirana je “Deklaracija Skupštine srpskog naroda u BiH”, a navedeno je da su institucije BiH zajedničke institucije.

Navedeno je da RS “njeguje bliske veze sa svojom maticom Srbijom”, da je “odluka o statusu Brčkog bila na štetu srpskog entiteta”.

Ustavni sud naročito naglašava da je navedeno: “protiv interesa RS-a nerijetko su bile odluke Kancelarije visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH”, a zatim je u dijelu koji nosi naziv “Pitanja i zadaci” postavljeno pitanje: “Koje su dvije institucije služile za podrivanje nadležnosti RS-a i centralizaciji BiH?”

U udžbeniku je navedeno i da “u Ustavnom sudu BiH bošnjačke i strane sudije preglasavale su u važnim predmetima srpske i hrvatske sudije. Tako je Ustavni sud donio odluke o: konstitutivnosti sva tri naroda na cijelom prostoru BiH, osporavanju znamenja Republike Srpske (grb i himna), kao i Dana Republike (9. januar)”.

“Ustavni sud naglašava da obrazovni sadržaji, posebno oni koji se odnose na historiju i društvo, moraju biti usklađeni s pravnim normama i demokratskim vrijednostima kako bi se spriječili diskriminacija, revizionizam, ideološka manipulacija ili indoktrinacija djece”, piše u saopćenju.

Nenavođenje presuda o genocidu i ratnim zločinima u odgovarajućem kontekstu trivijalizira te zločine i negativno utječe na proces pomirenja, napominje Ustavni sud.

“Prikazivanje Ustavnog suda onako kako je učinjeno u udžbeniku direktno podriva povjerenje u pravni poredak države, što je protivno poštovanju načela demokratije i vladavine zakona”, navodi se.

Ustavni sud ukazuje da isticanje 9. januara kao Dana RS-a ili korištenje sintagme “zajedničke institucije” za institucije BiH, bez poveznice s konačnim i obavezujućim odlukama Ustavnog suda, dodatno sugerira na nepoštovanje načela ustavne vladavine prava.

Navođenje da su protiv “interesa RS-a nerijetko bile odluke Kancelarije visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH” i postavljanje nastavnog pitanja poput “Koje su dvije institucije služile za podrivanje nadležnosti RS-a?” za učenike 9. razreda osnovnih škola, prema mišljenju Suda, vodi stvaranju negativnih stavova prema državnim institucijama i institucijama uspostavljenim Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti dijela nastavnog programa u kome se veličaju ratni zločinci podnijelo je 13 članova Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Od 2018. godine se učenje o događajima iz ‘90-ih vratilo u nastavne programe i udžbenike, ali bez zajedničkog pristupa, već bazirajući historijske lekcije na afirmativnom prikazivanju dešavanja, shodno u kojem se dijelu države izučava, a Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN) je ranije analizirala sadržaje udžbenika historije u bh. entitetima i Srbiji, te je ukazano da se o ovim događajima osnovce uči različito i nerijetko ignoriraju sudski presuđene činjenice.

BIRN BiH je 2023. predstavio Bazu sudski utvrđenih činjenica o ratu u BiH, koja nudi izvore informacija temeljene na činjenicama iz presuda, koje se mogu koristiti u obrazovne i informativne svrhe, a sve s ciljem podizanja nivoa javnog razumijevanja i osiguranja podrške pri suočavanju s prošlošću.