Mediji. Ilustracija: BIRN BiH
Reagujući na saopćenje američkog State Departmenta, Vulin je, u odgovoru da to tijelo ne treba upozoravati srpsku državu i njene sudove da sude fer i po zakonu, dva puta upotrijebio pogrdan izraz “Šiptari”, a tekst je objavljen na web portalu Radiotelevizije Republike Srpske (RTRS).
Predsjednik Udruženja Albanaca u BiH Aris Jonuzi smatra ovakav govor mržnje raspirivanjem netrpeljivosti prema nacionalnim manjinama, izražavajući zabrinutost što se takvi izrazi koriste u medijskom prostoru bez sankcije.
“Mi to uvijek smatramo uvredama i to albanske manjine na ovim prostorima uvijek dodatno zabrine, jer se naš glas slabo čuje. Mi smo tražili od nadležnih, upućujući inicijative, da se takav govor mržnje i upotreba tog izraza kažnjava, ali nikad nismo dobili nikakav odgovor. Tako nešto već prolazi parlamentarne procedure u Srbiji i nadam se da će konačno stupiti na snagu i tamo, ali i u ostalim zemljama regije gdje vlada netrpeljivost prema nama Albancima, kazao je Jonuzi.
Uredništvo web portala RTRS-a smatra da je njihova urednička politika korektna i da nisu iznijeli svoj, već stav potpredsjednika Vulina, koji je samo prenesen na njihovoj web platormi.
“Mi smo prenijeli i šta je rekao State Department i, kao odgovor na tu vijest, prenijeli smo i reakciju Aleksandra Vulina. Profesionalno obavljamo naš posao i ne iznosimo lične stavove, niti je to dio uredničke politike web portala RTRS-a, a sam pojam ‘Šiptar’ Vulin je pomenuo par puta, i kao takav je u obliku njegovog stava prenesen u izjavi na našem portalu”, kazala je za Detektor Bojana Milaković, glavna urednica web portala RTRS-a.
Anida Sokol, istraživačica i urednica Mediacentra Sarajevo, smatra da se radi o eklatantnom primjeru mržnje upućene prema jednoj manjini na nekoj teritoriji, na koji bi čak i po službenoj dužnosti trebalo da reaguje Regulatorna agencija za komunikacije u BiH.
“Međutim, problem je što RAK zbog svojih propisa teško može reagovati ako je ova vijest prenesena samo na web portalu, a ne u okviru televizijskog programa. Ipak, smatram da bi po prijavi ovog slučaja, a čak i po službenoj dužnosti trebali reagovati. Nažalost, u ovakvim situacijama veliku ulogu ima i politički uticaj kada su u pitanju odluke RAK-a, ali ako gledamo šta je njihova dužnost, onda bi trebalo da, nekim saopštenjem bar, upozore i reaguju”, rekla je Sokol.
Na upit Detektora o eventualnoj reakciji, iz RAK-a su odgovorili da ne mogu komentarisati ovaj slučaj.
“Regulatorna agencija za komunikacije nije nadležna za regulaciju sadržaja web portala u BiH, te u ovom slučaju ne možemo komentarisati pojedinačni sadržaj koji ste naveli. Informacije o obavezama nosilaca dozvola, kao i nadležnosti Agencije, iz oblasti emitovanja, dostupne su putem www.rak.ba”, stoji u odgovoru RAK-a.
Politički lideri u regionu generalno su navikli svoje glasače na diskriminatoran govor, u kojem se omalovažava ili čak negira određene društvena grupa, smatra komunikolog Mirza Mehmedović, profesor na Odsjeku žurnalistike Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
“Ja volim reći da smo mi poslije 1990-ih postali društva nasilja u kojima je diskriminacija postala ‘modus operandi’ za sve političke govore i javne rasprave. S druge strane, publika je toliko naviknuta na takav jezik da diskriminacija ostaje skoro neprimijećena”, kazao je profesor Mehmedović.
U praksi, suprotno prvobitnim namjerama, izraz je regionalizovan te je poslužio za razlikovanje pripadnika albanske narodnosti u Jugoslaviji od Albanaca u Albaniji i ostalih po svijetu.
U Srbiji politički nekorektan termin “Šiptar” često koriste nacionalistički autori, a u Makedoniji je 2009. godine izbio skandal u javnosti nakon što je Makedonska akademija nauka (MANU) izdala Makedonsku enciklopediju u kojoj se za Albance koristi ovaj naziv.
