Negiranje genocida na internetu zbog nekažnjivosti postaje dio kulture i trenda mladih

Normalizacija govora u kome se umanjuju počinjeni zločini i istovremeno veličaju njihovi počinioci poprima zabrinjavajuće razmjere, naglasili su učesnici panela “Širenje narativa negiranja genocida i veličanje ratnih zločinaca ima negativne posljedice”, održanom kao dio Foruma za upravljanje internetom.

Historijski revizionizam nije počeo s većom dostupnosti interneta, već odmah nakon počinjenja genocida, dok je uporedo teklo verbalno negiranje, kazao je Tarik Moćević iz Mediacentra u Sarajevu tokom predstavljanja izvještaja o negiranju genocida na društvenoj mreži TikTok.

“Suština istraživanja jeste da je negatorski narativ postao dio popularne kulture, trend kod mladih ljudi. Šire govor mržnje trijumfalizmom, negiranjem genocida i veličanjem ratnih zločina”, kazao je Moćević i dodao da se Ratko Mladić romantizuje i predstavlja kao žrtva na način koji je primamljiv mladim ljudima.

Naveo je da videosadržaji na TikToku u kojima se negiraju zločini i veličaju zločinci imaju svoje stvarne posljedice.

Edin Ikanović iz Memorijalnog centra Srebrenica kazao je kako ga ne iznenađuje to što nema prijava iz Bosne i Hercegovine zbog ovakvog sadržaja na TikToku jer još uvijek nema optužnica za negiranje genocida, a prošlo je više od godinu dana od kada je to postalo krivično djelo izmjenama Krivičnog zakona BiH. Za njega je najviše zabrinjavajuće što negiranje dolazi od izabranih dužnosnika.

“Straha i panike sigurno da ima jer svi nekako različito doživljavaju svaku poruku upućenu povratnicima, a vidimo da imamo vrlo često i fizičke napade. Ne može biti svejedno povratniku u Bratuncu kada radikalne organizacije postavljaju poruke podrške ratnim zločincima i čestitkama. Na online platformama imamo brutalne prijetnje, strašan govor mržnje koji možemo da uočimo”, kazao je Ikanović govoreći o tome kako na povratnike djeluju sadržaji sa interneta.

Kočnica u procesuiranju negiranja genocida mješavina je politike i pravosuđa, smatra Hikmet Karčić, naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.

Rekao je kako ne misli da su zaposlenici tužilaštva nesposobni, već da smatraju da optužnice za negiranje nisu nešto čime se vrijedi baviti jer može uticati na njihovu karijeru.

“Tužilaštvo kod nas, određeni broj tužilaca, većinom reaguje na pritisak i mislim da je to ključna stvar – mješavina politike i nerada tužilaštva. Nažalost, ova tema se normalizovala na našem prostoru. Danas dolazi do polarizacije društva, gdje se normalizuje negiranje jer imate 50 prijava protiv Milorada Dodika, a nemate nijednu optužnicu”, rekao je Karčić.

Prema njegovim riječima, negiranje je postalo mainstream u Republici Srpskoj.

Negiranje genocida, ratnih zločina i veličanje jeste dokazivo, ali nedostaje posvećenosti krivičnim prijavama, smatra pravna savjetnica i istraživačica Lejla Gačanica.

“Ono što je u samoj normi jasno jeste da nije svako negiranje krivično djelo, već da ta radnja može da izazove nasilje i mržnju. I to uopšte ne bi trebalo da bude teško dokazivo”, kazala je i objasnila da je ovo krivično djelo slično normirano u drugim evropskim zemljama.

Zbog toga je rekla da smatra kako je pitanje postalo političko, a ne pravno. Ona je dodala da ako je normalizacija negiranja postojala prije definisanja krivičnog djela, toliko je trenutno mnogo gora situacija jer postoji zakon i pozitivna norma koju državne institucije ne provode.

Istraživačica i zagovornica na teme ljudskih prava i tehnologije pri “Pen to Paper”, Bojana Kostić je kazala da još uvijek ne znamo koji su strateški prioriteti saradnje s kompanijama društvenih mreža. Rekla je da je posljednje istraživanje pokazalo da će društvene mreže prije ukloniti sadržaj ako ga je prijavila organizacija od povjerenja nego obični građanin.

“Ova tema negiranja i glorifikacija treba da bude jako priotritetna za sve one koji se time bave. Ukrupnjavanjem slučajeva možemo da se pomjerimo i da se vjeruje da može. Potrebno je da se pomjerimo sa posmatračke pozicije”, navela je Kostić.

Kazala je da nije samo važno vrijeme koje dijete provede na internetu, već da je ono pod supervizijom. Potrebno je skupa s djetetom gledati šta prate i ne plašiti ih.

Učesnici su zaključili da odgovor na negiranje genocida mora biti multiperspektivan, kao i da je potrebno obrazovanje građana te vraćanje povjerenja u rad pravosuđa i institucija.

Naglašeno je da se broj negatora smanjio izmjenom Krivičnog zakona BiH, ali bi se presudama taj broj sveo na minimum ili negiranje ne bi bilo toliko prisutno u javnom prostoru. Učesnici su rekli da je također potrebno urediti digitalni medijski prostor i donijeti zakone o medijima kako bi se povećala odgovornost urednika i novinara.

Zaključci panela bit će predstavljeni tokom nadolazećeg Foruma za upravljanje internetom u Kyotu.

Organizacioni komitet Foruma u Sarajevu za 2023. godinu čine BIRN BiH, Centar za izvrsnost u cyber sigurnosti (CSEC), BHNIX.ba, Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacije, Fakultet političkih nauka u Sarajevu te Logosoft, a podržavaju ga Internet Society Foundation, Britanska ambasada u BiH te Hanns Seidel Stiftung u Sarajevu.