Četvrtak, 3 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Konferencija o ljudskim pravima. Foto: BIRN BiH

Najveći broj žalbi građana BiH, koji su se tokom 2022. obratili Uredu ombudsmena za ljudska prava BiH, odnosi se na mobing kao poseban oblik diskriminacije na radnom mjestu, a potom slijede žalbe na diskriminaciju po osnovu etničke pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog porijekla.

Konferencija o ljudskim pravima posvećena analizi stanja u ovoj oblasti u BiH, problemima i očekivanjima kako ih prevazići organizovana je povodom obilježavanja 75 godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima pod pokroviteljstvom Ureda ombudsmena za ljudska prava u saradnji s Uredom Ujedinjenih nacija (UN) u BiH.

“Radi se o globalnoj incijativi koju je pokrenuo Volker Türk, visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava, kako bi se uključile države članice UN-a, što uključuje i BiH, kako bi izgradile konkretnu posvećenost poboljšanju uživanja ljudskih prava u zemlji, ali na globalnom planu“, rekla je Agnès Picod, viša savjetnica za ljudska prava u Uredu rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.

Ona je navela da je obnova duha Deklaracije od suštinske važnosti u današnjem vremenu, kada dolazi do nazadovanja ljudskih prava širom svijeta.

“Ljudska prava su način da riješimo sve probleme i prebrodimo sve podjele, ali realnost je da imamo mnogo izazova, poput zaštite okoliša, sukobe, krize i izazove u vezi s tehnološklim napretkom“, rekla je Picod.

Jasminka Džumhur, ombudsmen za ljudska prava BiH, u uvodnom obraćanju je navela  da BiH i dalje nije riješila pitanje osnovnih ljudskih prava za sve građane, kao što su pravo na socijalnu i zdravstvenu zaštitu, pravo na obrazovanje i zapošljavanje.

Ona je podsjetila da je Komitet Ujedinjenih naroda ukazao vlastima u BiH na potrebu uvođenja dodatnih mjera i edukacija za policijske službenike, tužitelje, sudije i sve one koji su u obavezi da direktno primijene međunarodni standard, ukoliko zakonodavstvo nije u skladu s međunarodnim standardima.

“Sve konvencije nisu prevedene na službene jezike BiH, nije osigurana de facto primjena prava osiguranih konvencijama u postupcima kako pred nadležnim oraganima, tako i pred domaćim sudovima i drugim mehanizmima“, navela je Džumhur, te dodala da BiH nema strateški dokument koji na sveobuhvatan i koordiniran način utvrđuje pravce za osiguranje primjene međunarodnih standarda ljudskih prava, a jedan od problema je i prikupljanje podataka o ljudskim pravima koji bi mogli poslužiti kao indikator za intervencije.

“Moraju se razviti sveobuhvatni okviri za unapređenje i primjenu ljudskih prava, uključujući državne strategije za ljudska prava, nediskriminaciju i zaštitu manjina“, zaključila je Džumhur.

Tokom prvog dana Konferencije o ljudskim pravima razgovarano je o rješavanju nejednakosti i diskriminacije po svim osnovima, a cilj je bio ocijeniti glavna dostignuća u rješavanju pitanja diskriminacije, kao i detektovati preostale izazove.

Na konferenciji će se govoriti i o promociji i zaštiti ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, promociji i zaštiti prostora za djelovanje civilnog društva, te pravo na istinu, pravdu, reparacije i garancije neponavljanja zločina, a glavna referenca bit će izvještaj specijalnog izvjestioca Ujedinjenih nacija za promociju istine, pravde, reparacija i garancija neponavljanja zločina.

    Najčitanije
    Saznajte više
    Tužilaštvo obustavilo istragu protiv Diane Kajmaković, vraća se na radno mjesto
    Državno tužilaštvo obustavilo je istragu protiv Diane Kajmaković, bivše zamjenice glavnog tužioca ovog tužilaštva. Kajmaković je za Detektor potvrdila da se već sutra vraća na posao.
    Rješenje Ustavnog suda BiH kao nalog Državnom tužilaštvu za ministra Bukejlovića
    Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je rješenje o neizvršenju odluke ovog suda koja se odnosi na privremeno stavljanje van snage Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Republike Srpske, uz obrazloženje da entitetski ministar pravde Miloš Bukejlović donošenjem pravilnika o postupku kandidovanja i izbora prvih članova VSTV-a RS-a nije poštovao konačnu i obavezujuću odluku, što povlači krivičnu odgovornost.
    Fotografija sudije Kelemana sa stranačkim funkcionerom SNSD-a