Za Nacrt zakona koji štiti građane i aktiviste prilikom učestvovanja u građanskim inicijativama, pokretanju javnih rasprava i organizovanju mirnih građanskih aktivnosti glasalo je 29 delegata. Suzdržano je bilo 14 delegata, među kojima šest iz Stranke demokratske akcije (SDA). Protiv je glasalo deset delegata iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine.
Nacrt zakona koji nije dobio potrebnu većinu predviđa, između ostalog, rano odbacivanje slapp tužbi, a pogotovo onih koje se odnose na pitanja od javnog interesa. Prema Nacrtu, nadležni sudovi Federacije bi na osnovu prijedloga za odbacivanje slappa odbacili one tužbe ukoliko se iz samog teksta može jasno uvrditi da se radi o zastrašivanju ili vršenju pritiska nad građanima i aktivistima.
Zakon na nivou Federacije predviđa i harmonizaciju minimalnog broja potpisnika građanskih inicijativa.
Delegatkinja Naše stranke u Domu naroda Federacije Sanela Klarić, koja je i predložila Nacrt, podsjetila je da je on ranije usvojen u Predstavničkom domu Federacije. Pojasnila je da je ovaj zakon značajan jer donosi harmonizaciju pravnog okvira u Federaciji koji se odnosi na broj potrebnih potpisa građana i vrijeme u okviru kojeg građanska inicijativa treba prikupiti potpise.
Dodala je da bi ovim zakonom građanske inicijative bile registrovane te da bi građani koji prikupljaju potpise za peticije bili zaštićeni od policije.
“Znači, ta građanska inicijativa bi bila registrovana, znalo bi se koliko traje, znalo bi se da li je, u tom periodu koji je određen, prikupljen broj potpisa – znači, uspjela je ili nije uspjela – ako je uspjela, onda bismo znali da pratimo odgovor institucija, imali bi mogućnost i žalbi, znači jednostavno bi uveli sistem, zaštitili građane i sve druge koji žive na tom području da daju ili ne daju podršku jednoj takvoj inicijativi”, kazala je Klarić na konferenciji za novinare.
Predstavnici Aarhus centra u BiH, Centra za životnu sredinu Banja Luka i delegatkinja Sanela Klarić. Foto: Detektor
Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH, navela je da je ovaj zakon bitan sa aspekta aktivista i građana koji svaki dan rade na različitim društvenim problemima.
“Ovaj zakon postoji već 15 godina u Republici Srpskoj i prag za prikupljanje i rješavanje problema na republičkom nivou je 3.000 potpisa, dok evo u Gradu Sarajevu svaka općina ima različite pragove. U općini Novo Sarajevo da posadite jedno stablo, potrebno vam je 10.000 potpisa. Mi smo diskriminisani u odnosu na građane koji rješavaju mnogo bitna pitanja u Republici Srpskoj sa samo 3.000 potpisa”, pojasnila je.
Veljović je dodala da je BiH treća država u Evropi po broju slapp tužbi, odnosno strateških tužbi protiv učešća javnosti.
“Na taj način mi uništavamo demokratsko društvo, ako ne ohrabrujemo odnosno štitimo građane da aktivno učestvuju u rješavanju društvenih problema, a to neće biti moguće ako ne postoji usaglašen pravni mehanizam”, rekla je.
Pravni savjetnik Centra za životnu sredinu Banja Luka Redžib Skomorac pojasnio je da građani moraju imati pravo na izražavanje te da jedan ovakav mehanizam upravo to i nudi.
“Mimo građanskih inicijativa, pitanje izražavanja obično bude zloupotrijebljeno u smislu podnošenja tužbi zbog navodnog klevetničkog izražavanja građana kada se govori o pitanjima koja su od javnog interesa. Ovo rješenje bi dalo zaštitu građanima, kao i organizacijama i široj javnosti koja se interesuje za javne stvari, dali bi pravo da se povedu javne debate u javnom diskursu o pitanjima koja su od javnog interesa”, naveo je.
Skomorac je kazao kako je ovaj zakon kreirao Aarhus centar u Sarajevu, koji se bavi zaštitom životne sredine, ali da se sami zakon tiče prava izražavanja u kontekstu bilo kojeg drugog društvenog interesovanja te da nije ograničen samo na pitanje zaštite okoliša i prava na zdravu životnu sredinu.
