U naredbi o neprovođenju istrage od 8. jula 2025. godine, Državno tužilaštvo je navelo dea izjava “Hitler je bio najbolji” izražava neargumentiranu i kontroverznu ličnu tvrdnju pojedinca.
Ocjenjuje se i da nije izjavljena u kontekstu govora mržnje ili negiranja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.
Ova izjava, prema naredbi, ne sadrži elemente izazivanja ili podsticanja na nasilje ili mržnju prema određenim grupama ili članu grupe obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Tužilaštvo je razmatralo da li postoje elementi bića krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti ili drugih krivičnih djela, navodi se.
Prijavu u kojoj se dostavlja screenshot komentara “Hitler je bio najbolji” na Facebook-u Tužilaštvo je zaprimilo 9. juna ove godine. U njoj je navedeno da sporni komentar predstavlja veličanje nacizma i uvredu za žrtve nacističkog režima, te da je njegov sadržaj govor mržnje i javno poticanje na nasilje i netrpeljivost.
Ajna Mahmić, pravna koordinatorica organizacije TRIAL International u BiH, za Detektor navodi da u BiH nema posebnog člana koji tretira negiranje holokausta kao u ostatku evropskih zemalja, ali da se po općem članu govora mržnje ovo može procesuirati, ukoliko postoji volja.
“Pitanje je da li bi pravda bila zadovoljena jer se specifično negiranje holokausta ne bi tretiralo, nego govor mržnje i izazivanje negativne reakcije”, navodi Ahmić.
Ona kaže da je sloboda govora debata brojnih konferencija, te da je uvijek zastupan stav prema kojem se ona ne može tretirati kao apsolutno pravo bez ograničenja, pogotovo kad narušava pravo drugih skupina.
Vladimir Andrle, predsjednik jevrejskog kulturno-prosvjetnog društva “La Benevolencija”, navodi da ova odluka čini da se osjeća neugodno jer su mu otac i baka preživjele žrtve holokausta.
“Oni su skrivanjem preživjeli holokaust, a ostatak porodice je ubijen u Jasenovcu i drugim stratištima”, kaže Andrle dodajući da glorificiranje Hitlera simbolizira ubijanje Jevreja.
On smatra da se ova prijava mogla tretirati kao govor mržnje.
“Mislim da je tu problem našeg tužilaštva koje nema hrabrosti da se suoči s tim”, kaže Andrle.
S njim mišljenje dijeli i Azra Miletić, bivša sutkinja, koja za Detektor navodi da se ova prijava trebala cijeniti u okolnostima i okruženju u kojem živimo i u kojem se nalazimo.
“Veličanje jednog takvog čovjeka kao što je Hitler, koji je odgovoran za holokaust, trebalo se u tom kontekstu cijeniti. Ako se ne može veličati Draža Mihailović, kako može Adolf Hitler?”, navodi Miletić.
Evropski sud za ljudska prava je u svojim odlukama naznačio da negiranje ili revizija jasno utvrđenih historijskih činjenica, poput holokausta, nije zaštićeno slobodom izražavanja.
U evropskih zemljama različito su kriminalizirani negiranje zločina, opravdavanje ili veličanje ratnih zločinaca, te javno poricanje i trivijalizacija ratnih zločina genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina, pri čemu se kazne razlikuju od novčane kazne do više godina zatvora.
U Francuskoj se negiranje holokausta kažnjava sa godinu dana zatvora ili novčanom kaznom do 45.000 dolara. U Hrvatskoj je predviđena kazna do tri godine zatvora, a u Sloveniji je kazna zatvora do dvije godine.
U Bosni i Hercegovini negiranje holokausta i veličanje Hitlera nije krivično djelo, prema Krivičnom zakonu.
“Uvođenje novog člana za negiranje holokausta treba biti tema našeg zakonodavstva, bez obzira koliko je godina prošlo, ali i zbog činjenice da se sami suočavamo s revizionizmom i negiranjem zločina u BiH”, navodi Ajna Mahmić.
