Autor izvještaja o stanju slobode mirnog okupljanja i udruživanja u BiH je specijalni izvjestilac Clément Nyaletsossi Voule koji je tokom svoje posjete u aprilu 2024. godine razgovarao s predstavnicima vlasti na državnom i entitetskom nivou, kao i s članovima civilnog društva, medija i žrtvama ratnih zločina te iznio zabrinutosti u vezi s političkom atmosferom i pravnim okvirima koji, kako je naveo, direktno ugrožavaju temeljne slobode u BiH.
“Trideset godina nakon rata, Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s posljedicama dubokih etničkih podjela, a politička retorika dodatno produbljuje polarizaciju“, upozorio je Voule.
U izvještaju navodi da diskriminatorni ustavni sistem ograničava politička prava građana koji se ne identifikuju kao pripadnici konstitutivnih naroda, te napominje da presude Evropskog suda za ljudska prava još uvijek nisu implementirane.
“Ovakav sistem onemogućava napredak ka istinski funkcionalnoj demokratiji“, ocijenio je Voule.
Posebna pažnja posvećena je takozvanom Zakonu o stranim agentima u Republici Srpskoj, koji obavezuje nevladine organizacije koje primaju bilo kakvu podršku iz inostranstva da se registruju kao “agenti stranog uticaja“.
“Ovaj zakon izaziva stigmatizaciju i autocenzuru unutar civilnog društva“, naglasio je izvjestilac, dodajući da nije dobio adekvatna objašnjenja vlasti o potrebi za ovim zakonom.
Zabrinutost je izrazio i zbog kriminalizacije klevete, sve češćih prijetnji i napada na novinare, te diskriminacije i nasilja nad ženama i LGBTI osobama. Podsjetio je da su u Banjoj Luci vlasti zabranile projekciju filma organizatora Bh. povorke ponosa, nakon čega su aktivisti brutalno napadnuti.
“Skoro dvije godine kasnije, počinioci još nisu identificirani, niti je iko odgovarao“, navodi se u izvještaju.
Branitelji/ce ljudskih prava i aktivisti/kinje za prava lezbijki, gej, biseksualnih, transrodnih i interspolnih osoba suočavaju se s rastućim nivoom napada, uznemiravanja, prijetnji, diskriminacije i nasilja, uslijed porasta antirodnih pokreta i govora mržnje, uključujući i nasilje na internetu, piše u izvještaju. Rečeno je i da su novinari/ke i aktivisti/kinje za prava LGBTI osoba posebno meta političara putem govora mržnje, a takvi slučajevi uglavnom ostaju nedokumentovani i neistraženi.
“Pravosuđe mora osigurati pristup djelotvornim pravnim sredstvima i odgovorima na nasilje, a policija i pravosudni organi moraju biti odgovorni za neispunjavanje svojih obaveza”, rekao je Volue.
Problematizira i to što su žene nedovoljno zastupljene na zakonodavnim i izvršnim pozicijama na svim nivoima vlasti u BiH, dijelom i zbog nasilja kojem su izložene u javnom prostoru. Navodi da, iako žene čine 40 posto kandidata na izborima (zahvaljujući izbornim kvotama), procenat izabranih žena je znatno niži.
“Iako se žene nalaze na nekim visokim pozicijama, uključujući članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nakon općih izbora 2022. godine žene su činile samo 25 posto izabranih zvaničnika u zemlji”, navodi UN-ov izvjestilac.
Voule je upozorio i na selektivnu primjenu Zakona o javnim okupljanjima, dok su vlasti zabranjivale mirne proteste žrtava i opozicije, skupovi vladajuće stranke redovno su se održavali u centralnim gradskim lokacijama bez prepreka.
U izvještaju se Volue poziva na slučaj pokreta “Pravda za Davida“, koji je nastao nakon smrti mladića Davida Dragičevića. Nakon masovnih mirnih protesta u Banjaluci 2018. godine, uslijedila je represija – zabranjena su okupljanja, uklonjen je spomenik, a aktivisti su prekršajno gonjeni. “Ovakva ograničenja pokazuju kako se pravo na mirno okupljanje guši kada to ne odgovara vladajućim strukturama“, naveo je izvjestilac.
Prema njegovim riječima, zakoni o javnim okupljanjima, koji variraju u zavisnosti od entiteta i kantona. U nekim slučajevima organizatori protesta moraju sami obezbijediti medicinske i sigurnosne službe, što Voule smatra protivnim međunarodnim standardima.
“Obaveza države je da omogući, a ne da obeshrabri okupljanje građana“, poručio je.
U izvještaj se navodi i da vlasti sve manje uključuju civilno društvo u zakonodavne i političke procese.
“Pozivam sve vlasti u Bosni i Hercegovini da odmah povuku štetne zakone i prestanu sa stigmatizacijom civilnog društva. Neophodno je osigurati punu slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja kako bi se omogućio istinski demokratski dijalog i izgradnja održivog mira“, naveo je UN-ov izvjestilac.
Voule je pozvao na sve nivoe vlasti da zaustave stigmatizaciju civilnog društva, spriječe negiranje genocida u Srebrenici i povuku sve zakone koji nisu u skladu s međunarodnim standardima.
“Bosna i Hercegovina ne može napredovati ako guši one koji se zalažu za ljudska prava, pravdu i istinu. Prava na mirno okupljanje i udruživanje su temelj demokratskog društva – bez njih, nema ni stvarnog mira ni razvoja“, naveo je Voule u UN-ovom izvještaju.
Negiranje genocida u Srebrenici i drugih zločina, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca, i dalje ometaju napore civilnog društva da promoviše istinu, pravdu, reparacije, memorijalizaciju, garancije neponavljanja i pomirenje.
“Zabrinjavajuće je što nekim udruženjima žrtava navodno nije dozvoljeno da obilježe mjesta zločina i održe mirne komemoracije, te su ponekad primorani da umjesto marševa organizuju statične skupove”, navedeno je u UN-ovom izvještaju.
