Na konferenciji Sarajevskog otvorenog centra o temi “Ljudska prava u doba neizvjesnosti“, koja je održana povodom promocije izvještaja o stanju LGBTI osoba u BiH i Dana borbe protiv homofobije, učesnici panela govorili su o izazovima s kojima se susreću organizacije civilnog društva i mediji.
Nizozemski ambasador u BiH Henk van den Dool rekao je u uvodnom obraćanju da izvještaj o stanju LGBTI osoba u BiH pokuje male pomake u oblasti unapređivanja ljudskih prava ove zajednice, te ukazuje na akcije i promjene politike koje bh. vlasti trebaju poduzeti.
Podsjetio je na kriminalizaciju klevete u Republici Srpskoj, uklanjanje rodnog identiteta iz Krivičnog zakonika RS-a te na takozvani Zakon o stranim agentima. U Federaciji je, kako je rekao, potrebno jačati prava LGBTI osoba.
“Ova skupina je ranjiva i zakonski nezaštićena. Nažalost, svjedočimo porastu nasilja prema LGBTI zajednici. Sada više nego ikad moramo tražiti institucionalnu podršku u zaštiti ljudskih prava za sve građane, a posebno LGBTI zajednicu u BiH”, rekao je ambasador van den Dool.
Direktor banjalučkog Centra za ljudska prava Dejan Lučka rekao je da na svjetskom nivou postoji represija na ljudska prava, što se preslikava i na stanje u Bosni i Hercegovini.
“Imamo dva rata, u Ukrajini i Palestini, koji utiču na regresiju ljudskih prava u Evropi, pa i kod nas. Svjedočimo, i na geopolitičkom nivou, promjeni snaga moći, povlačenja određenih država koje su od zagovarača za ljudska prava došle do stanja da će pratiti razvoj situcije”, rekao je Lučka i dodao da i u Evropskoj uniji postoje zemlje koje kroz zakonsku regulativu žele uvesti represiju.
Edo Kanlić iz Transparency Internationala u BiH rekao je da politička kriza, nastala nakon niza secesionističkih poteza vlasti u Republici Srpskoj, direktno utiče i na narušavanje ljudskih prava u cijeloj državi, a posebno u ovom entitetu.
“Veliki broj manjih organizacija je obustavio svoje aktivnosti, manji broj medija ne zna kako se ponašati zbog usvojenih zakona. Sve je veći pritisak finansijskih inspekcija na organizacije koje se bave ljudskim pravima. U toku je dehumanizacija Bošnjaka u RS-u, ali i svih drugih neistomišljenika”, rekao je Kanlić.
Naveo je da su se u ovom entitetu godinama stvarali uslovi da represija postane normalna kroz razne zakonske norme koje su često bile van fokusa javnosti.
“Došlo je na naplatu tolerisanje prelaska crvenih linija proteklih godina”, kazao je on.
Dragana Dardić iz Helsinškog parlamenta Banja Luka kaže da se branitelji i braniteljice ljudskih prava suočavaju s različitim izazovima – od tužbi do pritisaka i otvorenih napada.
“Nekoliko ključnih prava za nas je naročito važno – sloboda izražavanja, okupljanja, pristupa informacijama bez kojih ne možemo da radimo. Naš glas se sve manje čuje, saradnja s institucijama je sve manja. I ako jesmo u nekim radnim grupama to je forme radi”, rekla je Dardić govoreći o radu civilnih organizacija u RS-u.
Navela je da primjećuje povećanje autocenzure u radu organizacija civilnog društva i pojedinih medija, ali i strah.
Novinarka BIRN-a BiH Azra Husarić Omerović kazala je da je kiminalizacija klevete u RS-u samo jedan od alata da se ušutka dio nevladinog sektora i medija.
Najveći dio prijava za krivično djelo kleveta u RS-u, kako je rekla, odnosi se na građane te se koristi i kao okršaj među političarima, ali dio se odnosi i na prijave protiv novinara.
“U Federaciji su izmjene Krivičnog zakona mogle biti jednako rigorozne kao i kriminalizacija klevete. Nakon pritiska javnosti i medijske zajednice, taj član je izbrisan, ali ostao je član zakona koji zabranjuje obradu ličnih podataka”, rekla je ona.
Navela je da bi zabrana obrade ličnih podataka stvorila problem novinarima i novinarkama u njihovom radu.
“Nema dobrog istraživanja bez obrade ličnih podataka, naprimjer podataka o imovini javnih funkcionera i slično. Može doći i do različite sudske prakse kada već krenu postupci”, rekla je ona.
Lučka je rekao da je takozvani Zakon o stranim agentima u RS-u problem i za put BiH ka članstvu u EU. Kazao je da će civilne organizacije morati slati dodatne izvještaje entitetskom Ministarstvu pravde, gdje će pravdati svaki priliv novca te imati dodatne kontrole.
“Smatram da ovaj zakon nije dovoljno definisan i da on nije potreban u demokratskom društvu. Evropski sud za ljudska prava je analizirao sličan zakon u Rusiji i rekao da on krši temeljna ljudska prava”, naveo je on i dodao da Zakon trenutno prolazi ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom RS-a i Ustavnim sudom BiH.
Na konferenciji je prezentiran i Rozi izvještaj Sarajevskog otvorenog centra u kojem se navodi da je 2024. godina protekla u izuzetno sporim i minimalnim institucionalnim pomacima u oblasti unapređivanja ljudskih prava LGBTI osoba.
“Odlikuje je i kontinuirana društvena netrpeljivost, jačanje regresivnih politika i, posljedično, donošenje regresivnih propisa za LGBTI osobe u BiH. Iako je zabilježen napredak u pogledu javnog dijaloga i određena institucionalna otvorenost, sistemske promjene su i dalje sporadične i često uslovljene individualnim naporima, a ne strategijama ili politikama”, navodi se u izvještaju.
